Ruggero Leoncavallo |
Kaihanga

Ruggero Leoncavallo |

Ruggero Leoncavallo

Te ra whanau
23.04.1857
Te ra i mate ai
09.08.1919
Tohu
kaitito
Whenua
Italy

Ruggero Leoncavallo |

“… Ko toku papa te perehitini o te Taraipiunara, ko toku whaea he tamahine na tetahi kaitoi rongonui Neapolitan. I timata ahau ki te ako waiata i Naples, a, i te 8 o oku tau i uru atu ahau ki te whare karakia, i te 16 o oku tau ka whiwhi ahau i te tohu tohu maestro, ko taku ahorangi i te titonga ko Serrao, i te piano Chesi. I nga whakamatautau whakamutunga i mahia e ratou taku waiata waiata. Katahi ahau ka uru atu ki te Whare Wananga o te Whare Wananga o Bologna ki te whakapai ake i taku mohiotanga. Ua haapii au e te rohipehe Italia o Giosuè Caroucci, e i te 20raa o to ’u matahiti, ua noaa mai ta ’u parau tuite i roto i te mau papai. Na ka haere ahau ki tetahi haerenga toi ki Ihipa ki te toro atu ki toku matua keke, he kaiwaiata i te marae. Ko te pakanga ohorere me te nohonga o te whenua o Ihipa e te Ingarangi i whakapoauau i aku whakaaro katoa. Kaore he pene i roto i taku pute, he kakahu Arapi, karekau ahau i puta mai i Ihipa, ka mutu ki Marseille, i timata ai aku kopikopiko. I hoatu e ahau nga akoranga puoro, i mahia i roto i nga whare kawhe waiata, i tuhi waiata mo nga soubrettes i roto i nga whare puoro, "R. I tuhi a Leoncavallo mo ia ano.

Ka mutu, he waimarie. Ka hoki mai te kaitito waiata ki tona kainga tupu, ka tae ki te wikitoria o te Rustic Honor a P. Mascagni. I whakatauhia e tenei mahi te mutunga o Leoncavallo: ka whakawhanakehia e ia te hiahia nui ki te tuhi opera anake me te ahua hou. I puta tonu te whakaaro ki te whakaaro: ki te whakaputa i roto i te ahua opera i taua raruraru kino mai i te ao, i kitea e ia i te tekau ma rima o ona tau: i aroha te valet o tona papa ki tetahi wahine wahine kopikopiko, ko tana tane, i mau i nga hoa aroha, i patu i tana wahine tokorua. me te whakapohehe. E rima noa nga marama i pau a Leoncavallo ki te tuhi i te pukapuka me te kaute mo Pagliacci. I whakatangihia te opera i Milan i te tau 1892 i raro i te tohutohu a te rangatahi a A. Toscanini. He nui te angitu. I puta tonu a "Pagliacci" i nga waahanga katoa o Uropi. I timata te opera ki te whakatangihia i te ahiahi o te Mascagni's Rural Honor, na reira ka tohu te hikoi toa o te ahua hou o te mahi toi – verismo. Ko te kaupapa o te opera Pagliacci i panuitia ko te Manifesto of Verism. E ai ki nga kaitoha, ko te angitu o te opera na te mea he tino pukenga to te kaitito waiata. Ko te libretto o Pajatsev, i tuhia e ia ake, he tino poto, he hihiri, he rereke, a ko nga ahuatanga o nga tangata kua tuhia ki te awhina. A ko enei mahi whakaari kanapa katoa e mau ana i roto i nga waiata e maumahara ana, e tuwhera ana i te ngakau. I tua atu i nga arias kua roa ake, ka homai e Leoncavallo nga ariosos hihiri o taua mana karekau kaore i mohiotia e te opera Itariana i mua i a ia.

Whai muri i te The Pagliacians, ka hanga e te kaitito waiata 19 atu ano nga opera, engari karekau i rite te angitu ki te tuatahi. I tuhi a Leoncavallo i roto i nga momo rereke: kei a ia nga korero whakaari o mua ("Roland from Berlin" - 1904, "Medici" - 1888), nga aitua whakaari ("Gypsies", i runga i te rotarota a A. Pushkin - 1912), opera comic ("Maya" ” – 1910), operettas (“Malbrook” – 1910, “Queen of the Roses” – 1912, “The First Kiss” – post. 1923, etc.) and, of course, verist operas (“La Boheme” – 1896 and. “Zaza” – 1900).

I tua atu i nga mahi o te momo opera, i tuhia e Leoncavallo nga mahi symphonic, nga piana, nga romances, me nga waiata. Engari ko "Pagliacci" anake kei te haere angitu i runga i nga waahanga opera o te ao katoa.

M. Dvorkina

Waiho i te Reply