Nga Kupu Waiata – S
Nga Tikanga Waiata

Nga Kupu Waiata – S

Sackbut (sakbat English) – trombone
Sackpfeife (Tiamana zakpfeife) – pukoro
Tohunga (Taimatai French) – he mohio, he mohio
pakiwaitara (Spanish sainete) – he whakaaturanga poto me te waiata
Hori (Tiamana zayte) – aho
Saitenhalter (Tiamana zaitenhalter ) – kaki-roto (mo nga taonga whakatangi)
Saiteninstrumente (Tiamana zayteninstrumente) – whakatangitangi aho
Salicional (Salional French), Salizional (German Salicional) – tuwhera nga reo ngutu o te okana
Psalm (It. Salmo) –
Haramutia waiata (salmodia) -
Salonorchester psalmody (Salonorkester Tiamana) – salon orchestra
Salonstück (Salonshtuk German) – wahi salon
Tote (it. Saltando), Saltato (saltato) – he pa ki nga taonga whakatangitangi (ka tangohia nga oro ma te maka i te kopere ki runga i te aho ka peke i te maha o nga wa)
pekehia (it. saltarello) – kanikani Italian
Salterello (it. salterello) – “jumper” (he wahanga o te tikanga o te harpsichord)
Himene (it. salterio) – 1) psalterium, an old stringed plucked instrument; 2) hatere
Salterio tedesco (it. salterio tedesco) – himipora
Salto (it. somersault) – peke [ma te reo arahi]
Samba (Portuguese samba) – Latin American kanikani
Sambuca(Greek sambuca) – he taonga puoro tawhito
Sammelwerk (German sammelwerk) – he kohinga o
Sämtlich (Tiamana zemtlich) – katoa
Sämtliche Werke (zemtliche werke) – oti nga mahi
Sanctus (lat. Sanctus) – “Tapu” – te timatanga o tetahi o nga wahanga papatipu me te requiem
Ngohe (German zanft) – ngawari, ngawari
Sob (French sanglo) – tawhito, te ahua o te waiata; tino tangi
Sans (fr. san) – kahore
Sans arpéger (fr. san arpezhe) – kahore he arpeggiating
Sans lourdeur (fr. san lurder) – kahore he taumahatanga
Kare he parepare (fr. san password) – kaore he kupu
Sans pedale (fr. san pedal ) – kahore
Sans presser pedal(fr. san presse) – kaua e tere, kaua e tere
Sans raideur (fr. san reder), Sans rigueur (san riger) – he ngawari te rangitaki
Kare he kawa (fr. san sourdin) – kahore he wahangu
Ko te timbre (fr. san timbre) – [pahū iti] kahore he aho
Sans trainer (fr. san trene) – kaua e totoro
Hapo (sapo) – taputapu percussion no Amerika Latina
Saqueboute (fr. sackbut), Saquebute (sackbute) – he taputapu hau parahi tawhito (pērā i te paipa toka, trombone ranei)
Harabanda (It., Spanish sarabande) – sarabande (kanikani)
hararana (Spanish sardana) – Kanikani Catalan
Sarrusofono(it. Sarrusophone), Sarrusophon (Sarusophone Tiamana), Sarrusophone (Sarusophone French, Sarusophone Ingarihi) –
Sarrusophone contrebasse (French Sarrusophone bass rua) – contrabass Sarrusophone (whakamahia e Saint-Saens, F. Schmitt)
Sassofono (it. sassophono) – saxophone
Hikorangi (Tiamana: zattel) – nati mo nga taonga whakatangi
Sattelknopf (Tiamana: sattelknopf) – patene mo nga taonga whakatangitangi
satz (Tiamana: zatz) – 1) tito; 2) kāhua; 3) he wahanga o te titonga porohita; 4) wā; 5) wahi i roto i te sonata allegro (matua me te taha); 6) he roopu taonga puoro i roto i te momo puoro
Satzlehre (Tiamana: zatslere) – te whakaakoranga waiata. tito
_(fr. co) – peke [ma te arataki reo]
Sautereau (fr. soteró) – “jumper” (he wahanga o te tikanga o te harpsichord)
Sautillé (fr. sautille) – patupatu o nga taonga whakatangitangi (light spiccato)
Hupene (fr. sauvage) – mohoao
Saxhorn (Saxhorn Tiamana) – saxhorn (whanau taputapu parahi)
pūtohe (Saxophone Tiamana), pūtohe (Saxophone French, saxophone Ingarihi) – saxophone (whanau taputapu parahi) Saxotromba (it. saxotromba), Saxtrompete (German saxtrompete ) – taputapu hau parahi
Scagnello (it. skanello) – tu mo nga taputapu tuohu; he rite ano ki a ponticello
Scala (lat., it. rock),tauine (tauine Ingarihi) – tauine, tauine
Scala naturale (Italian rock naturale) – tauine māori
Te werawera (German skalden) – skalds (kaiwaiata tawhito me nga kaitito o Scandinavia, Ireland)
Tuhinga (Ingarihi scat) – waiata mā ngā kupu (i te jazz)
Scemando (it. shemando) – whakangoikore, whakaiti
Scemare (shemare) – whakangoikore, whakaiti, whakaiti
scene (it. shena), scene (eng. siin), scene (fr. sen) – 1) scene; 2) ahua [i roto i te whakaari, opera]; 3) whakapaipai; 4) te matakitakinga o
Whakaari (it. shenario, eng. sinario), tauari (fr. senarib) – tuhinga
Schäferlied (German sheferlid) – waiata a te hepara
Schäferspiel (schäferspiel) – hepara
Schalkhaft (German Schalkhaft) – picaresque, takaro [Schumann. Pukaemi tamariki. Sicilian]
oro (German shawl) – te tangi
o Schallen (Shallen) – te tangi
o Schalend (Shallend) – tangi, tangi
Schallbecher (German Schallbacher), Schallstück (Shallstück), Schalltrichter (Shalltrichter) – te pere o te taputapu hau
Schalltrichter in die Höhe ( Schalltrichter in di höhe), Schailtrichter auf (Shalltrichter auf) – whakaarahia
te Schallöcher pere (German Schallöher) – 1) kohao haruru mo nga taonga whakatangi; 2) "turanga" mo nga taputapu kapohia
Schallplatte (Tiamana shallplatte) – rekoata wetereo
Ngaru ngaru (German shallvellen) – ngaru tangi
Schalmei (German shawl) – 1) putorino; 2) te whakaingoatanga o nga taputapu hau me te kakaho; 3) tetahi o nga rehita o te okana
koi (German scarf) – 1) koi, koi
Scharf abgerissen (scarf abgerissen) – ka tapahia ohoreretia [Mahler. Waiata No. 1]
Scharf gestoßen (geshtossen scarf) – koi koi, me te mea na te hikaka; 2) tetahi o nga rehita a te tinana; he rite tonu ki te acuta
Schattenhaft (German Schattenhaft) – me te mea i roto i te atarangi, i te ahiahi [R. Strauss. “Nga tinihanga a Till Eilenspiegel”]
Schauernd (German Schauernd) – wiriwiri [Mahler. “Waimene o te Ao”]
Schaurig(German shaurich) – tino kino
Schauspielmusik (German shauspilmusik) – atamira. waiata
Rangihaki (German Schelle) – pere Schellen (Schellen) – pere
Schellentrommel (Tiamana
Schellentrommel ) – timipera
Schelmisch (German shelmish) – picaresque [R. Strauss. “Nga tinihanga a Till Eilenspiegel”]
tinihanga (German Scherz) – katakata
Scherzend (Shertzend) – whakakatakata
Scherzando (It. Scarzando), Scherzevole (Schertsevole), Scherzosamente (Scherzozamente), Scherzoso (Scherzoso) – takaro, takaro
Scherzo (It. scherzo) – scherzo; mooni,
he katakata Schiettammente(It. schiettamente), con schiettezza (con schiettezza), Schietto (schietto) - ngawari, pono
Schizzo (It. skitstso) –
Schlaflied huahua (German shlyaflid) – oro
Hokomaha (German Schlögel) – mallet mo te taputapu percussion; mit Schlägel (mit Schlögel) – [takaro] me te kaipatu
Schlägel mit Kopf aus hartem Filz (German Schlägel mit Kopf aus hartem Filz) – he kaipatu me te mahunga o te mahunga
Patupatua (German Schlagen) – karaka, mooni patua; he Noten Schlagen (halbe noten schlagen) – haurua tuhipoka karaka
Schlager (German schlager) – waiata ahua
pekapeka(German Schlöger), Schlaginstrumente (shlaginstrumente) – taonga whakatangitangi
pahu (German Schlagzeug) – he roopu taonga whakatangitangi
Schlechte Zeit (German Schlechte Zeit) – he patu ngoikore o te
Schleichend whiua (German Schleihand), Schleppend (schleppend) – whakamau
mīhini ( Schleifer) – paramu (puu oro e 2 neke atu ranei)
Maania (German Schlicht) – ngawari, tika
Schlitztrommel (German Schlitztrommel) – pouaka rakau (puoro percussion)
Schlummerlied (German Schlummerlid) – oro
Heoi ano (German. gateway) – 1) whakatau; 2) irirangi
Matua (German Schlussel) – kī
Schlußsatz (German Schlusesatz), Schlußteil (Schlussstyle) – te mutunga, te wahanga whakamutunga
Schlußstrich (German Schlussshtrich) – te whakaaturanga whakamutunga mai i te whakaari
Schmachtend (German Schmakhtend) – i te languor
Schmeichelnd (German Schmeichelnd) – whakahihiri, whakapati
Schmetternd (German. Schmetternd) – reo
Schnabel (German Schnabel) – he waha mo nga taonga whakatangi rakau
Schnabelflöte (German Schnabelflete) – he momo putorino roa
Schnarre (German Schnarre) – he ratchet (taonga percussion)
Schnarrwerk (German Schnarrwerk) – reo kakaho i roto i te
ngata okana (German shnekke) – he riiri o te pouaka titi
Hohoro (German schnel) – tere, tere
Te Kaihoko (schneller) – engari, tere ake
Schnelle Halben (German schnelle halben) – tere tere, haurua tatau (he mea mahi na nga kaituhi Tiamana o te rautau 20)
Te Kaihoko (German schneller) – mordent me te tuhi awhina o runga
Schola cantorum (lat. Schola cantorum) – 1) i te Waenganui. whakaingoatia te waiata waiata Katorika me te kura waiata; 2) he whare whakaako waiata i Paris, i whakaturia i te mutunga o te rau tau 19.
Schottisch (German Schottish) – scott. kanikani
Te whakama (German Schühtern) – mataku
Schusterfleck (German Shusterflack) – tukuruatia te kaupapa i nga hikoinga rereke; mooni papaki
Schwach (He tuitui Tiamana) – he ngoikore
Schwammschlägel (German Schwammschlägel) – mallet ngohengohe; mit Schwammschlägel (mit schwammschlögel) – [takaro] ki te mallet ngawari
Schwankend (German Schwankand) – he hesitating, hesitantly
Schwärmend (German Schwarmand) – he moemoea, he ngakau hihiko
Schwärmer (German Schwarmer) – starin, he kupu e tohu ana i te tukurua tere o aua tuhipoka
Schwebend (German Schweband) – rere pai
Schwellton (German Schwellton) – tangi
mira Schwellwerk (German Schwellwerk) – papapātuhi taha o te okana
Tumuaki (German Schwehr) – pakeke
Schwerer Taktteil (German Schwerer taktayl) – te patupatu kaha
Schwerfällig(German Schwerfallich) – pakeke, hauwarea
Schwermütig (German Schwermütich) – pouri, pouri, melancholic
wiri (German Schwingung) – rererere
torohaki (German Schwung) – rere, hikaka; mit grossem Schwung (mit grossem schwung), Schwungvoll (schwungfol) – he kaha te hiahia
He whakakorikori (Sentiyan French), kanapa ana (it. shintillante) – sparkling, shimmering, sparkling
Scioltamente (it. soltamente), con scoltezza (con soltezza), Sciolto (sholto) – he pai, he waatea, he ngawari
Scopetta (it. scopetta) – panicle; colla scopetta(colla scopetta) – [taakaro] me te panicle
Scordato (it. skordato) – kua whakakorehia, kua whakakorehia a Scordatura ( it
. skordatura
) – te whakatikatika rangitahi o te aho
mauhaa maeneene, rere, paheke Tawhaki (Maori Scotch); Kotiana (it. skottseze) – ecosise tīwiri (eng. skru) – tīwiri o te kopere Panuku (eng. skróul) – korikori o te pouaka titi Sdegno (it. zdenyo) – riri, riri; con sdegno (con zdeno) Sdegnosamente (zdegnozamente), Sdegnoso
(zdegnoso) – riri
Sdrucciolando (it. zrucciolando), Sdrucciolato (zdruchcholato) – retireti [i runga i nga aho, ki nga taviri]
Se (it. se) – 1) koe, koe; 2) mena, mena
Se bisogna (it. se buffalo) – ina hiahiatia
Kia pai (it. se piache) – ki te pai koe, i te hiahia
Haumaru (fr. sek), Hekona (it. sekko) – dry, jerky, sharply
Sec et musclé (French sack e muscle) – ohorere me te kaha [Milhaud]
Sechzehntel (Tiamana zehzentel), Tohutohu (zehzentelnote) – 1/16 ( tuhipoka)
tuarua (Ingarihi tuarua), Tuarua (it. tuarua),Tuarua (Tuarua French), Secunda (lat. tuarua) – tuarua
Volta tuarua (it. tuarua volt) – mo te wa tuarua
Tuarua-dessus (fr. sekondesu) – 2nd soprano
E ai ki (it. secondo) – 2 th; i roto i te puoro puoro, mo te piana i roto i nga ringaringa e 4 e tohu ana i te waahanga o raro
Parto tuarua (it. secondo partito) – reo tuarua
Tuarua rivolto (it. secondo rivolto) – 1) quartsextakkord; 2) tertz-quart
chord Secouer l'instrument (French sekue l'enstryuman) – ruru [tambourine] [Stravinsky. “Pahiri”]
Wāhanga (Waihanga Ingarihi) – wahanga, he roopu taonga whakatangi jazz
Tirohia (German Seele) – 1) wairua; 2) aroha (mo nga taonga whakatangitangi)
Seelenvoll (German Zeelenfol) – me te ahua o
Segno (It. Segno) – he tohu; da capo al segno (da capo al segno) – mai i te timatanga ki te tohu; sino al segno (sino al segno) – i mua i te tohu
Segno di silenzio (it. segno di silencio) – he tohu wahangu, okioki
Ka whai ia (It. Segue), Seguendo (tuuturu), Whaiawa (seguire) – haere tonu (tonu), pera i mua
Whai muri (it. seguente) – te muri
Seguidilla (Segidilla Spanish) – Spanish. kanikani me te waiata
matekiri (German zenzuht) – te hiahia nui, te ngenge
Sehnsüchtig (zenzyukht), Sehnsuchtvoll(zenzuhtfol) – i roto i te languor
Tino (German zer) – tino, rawa
Seite (German zayte) – wharangi, taha
Seitenbewegung (Tiamana zaitenbewegung) – reo autaki
ārahi Seitenzatz (Tiamana zaitenzatz) – taha taha
o Seitenthema (Tiamana zaitem) – kaupapa taha
Seizième de soupir (Sesame de soupir French) – 1/64 okioki
Sekundakkord (Tiamana tuarua chord) – tuarua chord
tuarua (Tiamana tuarua) – tuarua
S'eloignant (French s'eluanyan) – neke atu
mohoao (it. selvajo) – mohoao, roughly
āhua (Latin, It. Semi) – he prefix denoting half
o Semibiscroma(it. semibiskroma) – 1/64 nota
Korero (it. semibreve, eng. semibreve) – a whole note
Semibrevis (lat. semibrevis) – te 4 o te roanga roa o te tohu tohu tane
Semiroma (it. semikroma) – 1/16 nota; he rite tonu ki te doppia
croma Semidiapente (lat. semidiapente) – whakaitihia te tuarima
o Semiditas (lat. semiditas) – i roto i te tuhi tuhi tane, te haurua o te roanga o nga tuhipoka
Semifusa (lat. Semifuza ) – 8 te roanga o te roanga o te tuhi tuhi tane
Semiminima – 1) 1/4 nota; 2) 6 te roanga nui rawa atu i roto i te tuhi tuhi tane
Waarua (eng. semikueyve) – 1/16 nota
Semiseria(it. semiseria) – “semi-serious”; opera serial me te whakaurunga o nga whakaaturanga pakiwaitara
Hemitona (Semitona French), Tuukiri (Semitone Ingarihi), Semitonium (Semitonium Latina), Semitono (It. Semitono) – halftone
Tauwehe (It. Tauira), Semplicemente (Taupiri), con semplicità ( con samplechita) – ngawari noa iho
Rapu (it. sempre) – i nga wa katoa, i nga wa katoa, i nga wa katoa
Ngawari (It. sensibile), Te mohio (whakaaro), tairongo (fr. sansible) – te pa, me te ngakau nui
taikaha (fr. sansuel) – sensual, voluptuous
Whakaaro (French sentiment, English sentiment) – ongo
Tuhinga (Wairangi centimantal, Tiamana whakaaro, reo Ingarihi), Sentimentaie (Italian sentimentale) – sentimental
Te rongo (Italian sentimental) – ongo; con sentimento (con sentimento) – me te whakaaro Sentitamente
( te reira. sentitamente), Sentito ( sentito ) – pono ,
ma te ngakau Whakawhitiwhiti whakaaro (it. senza interrutione) – kahore he pokanga Senza pedale (it. senza pedale) – kahore he pedal
Senza rallentare, né fermarsi (it. senza rallentare, ne farmarsi) – me te kore e puhoi, me te kore e mutu
He tauira Senza (it. senza replica) – me te kore e tuaruatia
Senza rigore di tempo (it. senza rigore di tempo) – kaua e whai i te manawataki me te tere
He tino pai, he kino (it. senza sordini, senza sordino) – 1) without mutes; 2) i waho i te pedal maui i runga i te piana; Ko tenei tohu a Beethoven i te Wahanga I o Sonata Nama 14, e ai ki a A. Schindler, na te ngoikore o te tangi o te piana o tera wa; i te wa e mahi ana i te sonata i runga i te piana o nga hoahoa o muri mai, ka ngaro tenei tohu. E ai ki a G. Riemann me A. Goldenweiser, ko te tikanga o te tohu a Beethoven. te takaro me te kore he whakamarumaru, ara me te tika
Senza tempo pedal(It. Sentsa tempo) – improvisationally, me te kore e mataki i te tere me te manawataki kua tohua; mooni kahore he taima [Waha]
Senza timbro (it. Senza timbro) – [iti. drum] kahore he aho
Séparément (Eepareman French) – wehe ke
Hepetakkord (Eeptakkord Tiamana), Septimenakkord (eeptimenakkord) – Hepete tuawhitu chord
(Eepte Ingarihi
 t), Hepetema (Septet Tiamana) –
Tuawhitu septet (eetem French), tuawhitu ( Latin Septima), Septime (Hepepa Tiamana) –
Mahuru Septimole (It., English Septimble), Mahuru (Tiamana Septimble) – Septol
Hepetema (Eeptole Tiamana), Hepetema(Setole French) – septol
Hepetema (Setuór French) – septet
Septuplet (Septuplet Ingarihi) – septol
raupapa (Nga reo Ingarihi), Raupapa (Sekans French), Whakaraupapa (Sekventsia Latina), Sequenz (Nga raupapa Tiamana), Te Hauhoa (It. Sekuenza) –
Serenade raupapa (German Serenade), Serenade (Serinade Ingarihi), Herenade (Serenade French), Serenata (It. Serenata) –
Serene serenade (It. Sereno) – marama, marama, marino
raupapa (it. raupapa), raupapa (fr. seri), rangatū (eng. sieriz) – he raupapa
waiata rangatū (te waiata rangatū Ingarihi), raupapa waiata (Te waiata rangatū Tiamana) – waiata rangatū
Tino (raupapa French) – taumaha
I kata ahau (It. Serio), Serioso (Serioso) – taumaha; sul raupapa (sul serio) – tino
Puro (Sepant French, sepant Ingarihi), Puro (Nakahi Tiamana), Serpentone (it. serpentone) – nakahi (he mea whakatangi rakau tawhito.)
Serrando (it. serrando), Serrant ( fr. Serran) – whakatere
 (serre) – whakaterehia
Serrez (serre) – whakatere
Sesquiláltera(lat. sesquialtera) – “kotahi me te hawhe”: 1) tuarima; 2) i roto i te tuhi tuhi tane 3 iti, he rite te roa ki te 2
Te huihuinga (It. Sesta) –
Sesta napoletana sexta (It. Sesta Napoletana) – Neapolitan tuaono
Sestet (Rarangi Ingarihi), Sestetto (It. Sestetto) –
Sestina sextet (It. sestin) – sextol
Settima (it. ettima) – septima
Settimino (it. settimino) – septet
tautuhinga (eng. setin) – waiata i runga i te tuhinga rotarota
Seoul (fr. sel) – kotahi, anake
seulement (selman) – anake, anake
Tuawhitu (eng. eevente) – tuawhitu tuawhitu
kotahoro(waehere whitu) – chord tuawhitu
Severamente (it. Severamente), Taumaha (severo), con severità (con severita) – strictly, seriously
Tuaono (lat. sexta), Sexte (germ. sexte) –
sext Sextakkord (Sextakkord Tiamana) –
Sextet (Sextet Ingarihi), Sextett (Sextet Tiamana) – sextet Sextole (Tiamana sextole ), Sextolet (Sextole French, sextolite Ingarihi) – Sextuor sextuor (Sextuór French) – sextet Sextuplet (sextuplet Ingarihi) – sextole Sfogato (it. sfogato) – kore utu, hau Sfoggiando
(it. sfojando), sfoggiatamente (sfoggiatamente) – kanapa, ataahua
Sforzando (it. sforzando), sforzato (sforzato) – he aro ohorere ki tetahi oro, tangi ranei
Sforzo (it. sforzo) – kaha; con sforzo ( con sforzo), sforzosamente (sforzozamente), Sforzoso ( sforzoso) – kaha
Sfrenatamente (it . sfrenatamente), Sfrenato (
sfrenato ) – karekau, karekau Sfuggire (it. sfudzhire) – ngaro, paheke atu Sfumante (it. sfumante) – ka ngaro Sfumatura
(it. sfumatura) – whakamarumaru, nuance
ruru (wiriwiri Ingarihi) – 1) trill; 2) vibrato kaha i runga i te tuhi roa; 3) te ingoa o te kanikani; tino wiri
Haremi (English sham) – 1) putorino; 2) tetahi o nga rehita okana
Tawharu (eng. shanti) – choral sailor song
Tiri (eng. shaap) – 1) koi, ohorere; 2) koi
Shawm (eng. shóom) – bombarda (he mea whakatangi rakau tawhito)
Shift (eng. shift) – te huri i te tuunga o nga whakatangi whakatangitangi me nga mea whakatangi puoro
Tuhinga o mua (eng. shimmy) – kanikani ballroom salon o te 20s. rautau 20
poto (perenga Ingarihi) – poto
hamama (Hamama Ingarihi) – hamama, hamama, tangi (i te jazz)
Haea (Riwhi reo Ingarihi) – iraira. manawataki ki te whai. jazz
Si (it., fr., eng. si) – the sound of si
Si leva il sordino (it. si leva il sordino) – tangohia te wahangu
Ko te tauira (it. si replica) – tukurua
Tena ra (it. si segue) – haere tonu
Ko tace (it. si tache) – kia wahangu
Ko te volga (it. si volta), Tena koe (si vólte) – huri [whārangi]
Sich entfernend (German zih entfernand) – neke atu
Sich nähernd (German zih neernd) – e tata ana
He pono (German zih fairrand) – ka ngaro
Sich Zeit lasen (German zih zeit lassen) – kaua e tere [Mahler. Waiata No. 4]
Sicilian (Itariana Siciliana), Siciliano (Siciliano), Sicilian (French Sisilien) – Sicilian (tawhito, kanikani Itari)
Pahū taha (Pahū taha Ingarihi) – snare drum
Pahū taha kahore he mahanga (side drum whizout enee) – paku iti kaore he aho
Pahū taha me te mahanga (side drum uydz enee) – snare drum with strings
Sidemen (eng. sidemen) – he kaiwaiata jazz e kore e takaro takitahi; tino tangata mai i te taha
Kaihoroi (fr. siffle) – whistle, hiss
Whiwhi (siffle) – whistle, putorino
titiro (pae Ingarihi) – tiro, titiro; whakatangi waiata i te tirohanga (play music at sight) – play from the
Pepa tohu(tohu Ingarihi) – he tohu; ki te Waitohu (tu de sign) – i mua i te tohu
Waitohu waho (lat. Signa externa) – he tohu tohu tohu tane, ka whakatakotoria ki te timatanga o te waahanga i roto i te ki me te tautuhi i te tauine.
Waitohu i roto (lat. Signa interna) – te huri i te tauine me te kore tohu (i te tauine, nga tohu)
Waitohu (Geerman signalhorn) – haona tohu
Waitohu (Waitohu Raina), Waitohu (Waitohu Tiamana) – tohu matihiko me nga aitua i roto i te bass whanui
waitohu (Eigniche English) – tohu i roto i te ki
tohu (puru Wīwī) – tohu; tika te haina (Juk or blue) – i mua i te waitohu
Waitohu aitua(French blue axidantal.) – nga tohu o te whakarereke
Tohu (lat. signum) – tohu tohu tohu tane
Tohu whakanui (lat. signum augmentatsionis) – he tohu tohu tohu tane, e tohu ana i te whakahokinga mai o te roanga o te tuhipoka
Te whakahekenga tohu (lat. signum diminutsionis) – he tohu tohu tohu tane, e tohu ana i te hekenga o te roa noa, tuhipoka
Waitohu wehewehe (Latin signum divisionis) – i roto i te tuhi tuhi tane, he tohu i wehe i nga waa iti
Waitohu repetitionis (Latin signum repetitsionis) – he tohu tukurua
puku (French silance) – okioki, noho puku
Taeke (Wahangu Ingarihi ) – wahangu
Wahangu (It. Silencio) – silence, silence
Wahangu (fr. Siye) – paepae mo nga taonga whakatangi
Hiropono (it. silofono) – xylophone
Silorimba (it. silorimba) – xylorimba (he momo xylophone)
Hoahoa (it. simile) – rite; rite tonu ki mua
Simple (fr. senpl, eng. ngawari) – ngawari
Ka pai (it. Sin al fine) – ki te mutunga
Tena ra (it. sin al segno) – ki te tohu
tinihanga (fr. senser ), Paruru (it. sinchero) – pono, pono
Tuuturu (it. syncope) – syncopation
ona (lat. hara) – kahore
Waiata (it. sinfonia) – 1) symphony; 2) whakataki,
Te tuunga o Sinfonico(sinphonico) – symphonic
Sinfonie (German sinfoni) – 1) symphony
Sinfonieorchester (sinfoniorchester) – waiata puoro.
Sinfonietta (ko.
sinfonie'tta
) – siphonietta poem
Waiata (eng. hara) – ki te waiata
Singer (hara) – kaiwaiata, kaiwaiata
Singakademie (ger. zingakademi) – choral academy
Waiata (ger. zingbar), Singend (zingend) – waiata
Singhiozzando (it. singyezzando) – tangi, tangi
tuhipoka kotahi(Ko te reo Ingarihi kotahi) – te whakahiatotanga o te piana, te kaiwaiata ranei ki te jazz (kaore he waiata whakatangitangi); he tuhi motuhake
waiata (Tiamana Singspiel) – Singspiel (Tiamana komeke opera)
Singstimme (German Singshtimme) – te reo waiata o
Te maui (It. Sinistra) – maui [ringa]; colla sinistra (Kólla sinistra), Sinistra mano (sinistra mano) – me te ringa maui
Sinn (German zin) – tikanga, tikanga
Sinnend (zinnend) – whakaaro
Sinnig (zinnih) – whakaaro
Sino alia pai (it. sino alla fine) – i mua i te mutunga
Sino, hara' (it. sino, hara) – before (preposition)
Tena ra(sin al segno) – i mua i te tohu
Sino al segno (sino al segno) – i mua i te tohu
Pūnaha (it. pūnaha) – stave
Ka whai wāhi te punaha (it. system participato) – te huru
Sistrum (lat. sistrum) – taputapu percussion tawhito
Ono- rima chord (eng. ono rima waehere) – quintsextakkord
Te ono (fr. ono) –
ono ono ono napolitaine (ono napoliten) – Neapolitan tuaono
Tuaono (eng. tuaono) – sexta
tauine (Toka Tiamana) – gamma
Tuhia (eng. sketch) – 1) sketch; 2) huahua (te whare tapere, momo)
huahua (German Skizze) – huahua
Skočna (Czech Skóchna) – Te kanikani iwi Czech
Whakahekea (English slaken) – weaken, slow down
Te whakaheke (slekenin) – te ngoikore
Slancio (it. zlancho) – 1) impulse, aspiration; 2) oma, peke; con Slancio (kon zlancho) – tere
rakau pakia (eng. slap-stick) – whiu (taputapu percussion)
Slargando (it. zlargando) – whakaroa; he rite tonu ki a allargando me largando
Slegato (it. slegato) – staccato; mooni, incoherently
Pere-pereti (pereo pereti Ingarihi) – pere; he rite tonu ki nga tangi-tangi
Slentando (it. zlentando) – whakaroa haere
Slentare (zlentare) – pōturi
Kiriata (whakaata Ingarihi) – 1) kei muri i te atamira; 2) glissando
Kiriata trombone(eng. slide trombone) – trombone without valves
Kiriata tetere ( eng. slide trumpet) – tetere whai parirau
Pahu poroporo ( eng. slit drum) – pouaka rakau (puoro percussion) Whanui (slóue) – pōturi Patupatua puhoi (I te reo Ingarihi slow beat) – he puhoi te tere o nga kanikani penei i te rock and roll; pupuhi puhoi Nga puru puhoi (eng. slow blues) – puhoi puhoi Te tāwhana puhoi (eng. puhoi puhoi) – āta, me te whakaroa o ia pao (i te jazz) pokiha puhoi (eng. pokiha puhoi) – slow foxtrot Toka puhoi (eng . puhoi puhoi) toka puhoi) – toka puhoi me te huri Waiata moe
(eng. slambe dream) – waiata tangi
Horoi (eng. slee) – liga
ITI (eng. pitch) – iti, iti
Pahū taha iti (eng. pitch side-drum) – paku iti te rahi
Smania – te ihiihi, te manukanuka, te weriweri
Smanioso (zmaniózo) – he tino pukuriri, he awangawanga, he koretake
Kei te pupuhi (Ingarihi smie) – he tikanga jazz, he mahi, ka tangohia te oro mai i te “whakauru”; mooni pania
Sminuendo (it. zminuendo) – he ngoikore, he marie; he rite ano ki te diminuendo
Maeneene (eng.
smuus ) – ngawari,
marie
Smorzare (zmortsare) – wahangu Smorzate ( zmorzate
) – muffle Smorzo (
it . zmortso) – kaiwhakariterite, wahangu, snellita damper (kon znellita), Snello (znello) – ngawari, totika, kakama So (German zo) – na, penei So schwach wie möglich (Tiamana mo te tuitui vi meglich) – kia ata noho Horooro (it. soave), Soavemente (soavemente) – ngawari, ngawari Sobriamente (it. sobriamente), con sobrietà
(con sobriet), kia mahara (sobrio) – moderately, restrained
kamupene (it. societe), kamupene (fr. societe) – hapori
Société chorale (societe coral) – choral society
Société musicale (societe musical) – waiata. hapori
Soffocando (it. soffokando) – [me te mea] whakapouri [Medtner]
Soft (eng. ngohengohe) – gently, quietly, softly
Kaupapa (it. sodzhetto) – 1) ihirangi, wahi; 2) te kaupapa o te fugue; 3) timata. reo i roto i te canon
Sognando (it. sonyando) – moemoea, me te mea i roto i te moemoea
Sol (it., fr., eng. sol) – sound sol
Sola (it. Sol) – one, soloist
ra (sol) – takitahi
Taputapu (Sole English), Solemnis (lat. Solemnis), tapu (it. Solenne) – solemn
Solennità (it. solenita) – solemnity, con solennità (con solemnita) – solemnly
Sol-fa (Ingarihi sol fa), Te ariā waiata (solfezh French), Solfeggio (It. solfeggio), Solfeggio (Tiamana solfeggio) – solfeggio (whakahua o solfeggio)
Solfeggiare (It. solfegjare), Hoia (solfie French) –
solfege Solist (Taimana takitahi), Solista (it. soloist), Kaiwaiata (fr. soloist), Pūtimana(Ingarihi soulouist) – soloist
o Solitamente (it. solitamente), Mokemoke (solito) te tikanga, me te kore motuhake. tikanga
Sollecitando (it. sollecitando) – kakama, ka tere, ka tere
sollecito (sollecito) – tere, tere, tere
Solmisatio (Ko te t. solmizazio ), Solmisation ( fr . rewarewa), Te whakamaumaharatanga (eng. solmization) – whakakorikori Solo (it. takitahi) – one, soloist Solin (tote) – Ko nga kaiwaiata kitā takitahi
(Ingarihi soulou giata) – solo guitar, electromelodic. kita i roto i te waiata rongonui
Soloklavter (Soloclavier Tiamana), Okana takitahi (Ingarihi sóulou ógen) – papapātuhi taha o te okana
Solosänger (Geerman solozenger) – kaiwaiata-kaiwaiata
Solospieler (Tiamana soloshpiler) – kaitoi-kaiwhakatangitangi
Soltanto (Italian soltanto) – anake
pouri (fr. sombre) – pouri, pouri, pouri
Sombré (sombre) – kohu, kapua; hei tauira, voix sombré (voix sombre) – te reo pouri
o Somiere (it. sommere), Puna moenga (fr. somme) – windlada (ruma tohatoha hau i roto i te okana)
Huihuinga(it. somma) – te teitei, te rahi
Sommo (sómmo) – te teitei, te rahi; hei tauira, con somma passione (con somma passionne) – me te tino weriweri [Pepa]
tama (fr. moemoea) – te tangi o
tama (sp. dream) – 1) te momo tangata. waiata kanikani, horahia ki Cuba; 2) i nga whenua o Lat. Amerika appl. hei tohu i nga momo waiata me te kanikani. waiata
Tama bouché (fr. son bushe) – tangi kati [i runga i te haona]
Tama concomitant (fr. son concomitan) – overtone
Tama d'écho (fr. son d'eco) – he tangi ano he paoro (te urunga o te haona)
Tama étouffé (French dream etufe) – tangi maru
Tama filé (French sleep fillet) – tangi mira
Tama natural(fr. son naturel) – tangi maori
Tama harmonique (fr. son armonic) – overtone, harmonic tone
Tama partiel (fr son parsiel), tama huanga (tama rezultan) – overtone
Sonabile (it. sonabile), Sonante (sonante) – tangi
Sonagli (it. sonali) – pere
Sonare (it. sonare) – tangi, whakatangi; rite tonu ki te suonare
Sonare a libro aperto (sonare a libro aperto), Sonare alia mente (sonare alla mente) ki te takaro mai i te pepa
Sonata (it. sonata, eng. senate) – sonata
Sonata me te kamera (it. sonata da camera) – chamber sonata
Sonata da chiesa(sonata da chiesa) – sonata hahi
Sonata a tre (sonata a tre) – trio sonata
Sonate (Sonata French), Sonate (German sonate) – sonata
Sonatenform (Sonatenform Tiamana), Sonatensatzform (sonatenzatzform) – ahua sonata
Sonata (it. sonatina, eng. senate), sonatine (fr. sonatin), sonatine ( iroriki. sonatine) – sonatina Sonatore (it. sonatore) – he kaihaka i runga i te taonga puoro, he rereke ki te kaiwaiata (cantore) Soneria di satrape (it. soneria di campane) – pere Sonevole (it. sonevole) – sonorous, sonorous Song
(Moemoea Ingarihi) – waiata, waiata, aroha
Waiata (tama) – melodic
Soniferous (Ingarihi soniferes) – sonorous, sonorous
Mowhiti (French sonne) – whakatangihia he taonga puoro (e whakamahia ana i tenei wa i te wa e purei paipa me nga pere)
pere (French sonnery) – tangi pere
Sonnet (Soneti French, sonit Ingarihi), Sonetto (It. sonnetto) – sonnet
Sonnettes (Soneti French) – pere, pere
Sonoramente (It. Sonoramente), con sonorità (con sonorita), Sonoro (sonbro) – sonorous, sonorous
Sonorità (sonorita) – sonority
Tangi(French sonor) – sonorous, sonorous
Sonore sans dureté (sonor san dureté) – tangi kore e rigidity [Debussy]
tangi (French sonorite) – sonority, sonorite
Sonorité très enveloppée (sonorite trez enveloppe) – i roto i te tangi arai [Messiaen]
Sonorous (Ingarihi senóres) – tangi, tangi
Sonus (lat. sonus) – tangi
Kei Runga (it. sopra) – kei runga, kei runga, kei runga, kei runga (upper voice); i te whakatangi piana he tohu e resp. kia teitei ake te ringa i tetahi atu; haere mai sopra (kóme sopra) – [takaro] pera i mua
Hoparana (Sopran Tiamana), reo tōiri (Italian soprano, French soprano, English sepranou) – soprano
Soprano trombone(eng. sepranou trombón) – soprano, treble trombone
Sopranschlüssel (German sopranschlüssel) – kī sopran
Sopratonica (it. sopratonic) – II stupas, weriweri (te reo tuwhera o runga)
Sopra una corda (it. sopra una corda) – i runga i te aho kotahi (pehia te pedal piana maui)
Sordamente (it. sordamente), con sodità (con sordita), Turi (sordo) – turi
Sordina (it. sordina), turi (sordino) – wahangu
Sordini (sordini) – wahangu; con sordini (con sordini) – he wahangu; tino pai (senza sordini) – kahore he wahangu; mā Sordini(mā te sordini) – tangohia nga wahangu; mettere sordini (mettere sordini) – whakakakahu
nga wahangu Sordine (Sordine Tiamana), Sodine (Sodin English) –
mutes Sordinen auf (it, sordin auf) – kakahuria
nga wahangu Sordinen ab (sordin ab) – tango
nga wahangu a Sortita (it. sortita) – whakataki, puta aria
Sospirando (it. sospirando), Sospiroso (sospiro) – aue
Sospiro (sospiro) – he okiokinga poto, paku; literally, aue
Tautokona (it. sostenuto) – 1) herea; 2) te pupuri i te oro o
sotto (it. Sotto) – kei raro, kei raro
Sotto-dominante(it. sotto dominante) – subdominant
Sotto-mediante (it. sotto mediante) – takawaenga raro (VI stup.)
Te reo Sotto (it. sotto vóche) – he reo tangi
Soudain (fr. sudden) – ohorere, ohorere
Soudain très doux et joyeux (French suden tre du e joieux) – ohorere rawa te ngawari me te koa [Scriabin. “Prometheus”]
SoUffle mystérieux (French souffle mystérieux) – he manawa ngaro [Scriabin. Sonata No. 6]
Te pupuhi (French soufflé) – he huruhuru mo te pupuhi hau (i roto i te okana)
Souhait (French Sue) – hiahia; à souhait (a sue) – karekau
Soul jazz (Ingarihi soul jazz) – tetahi o nga momo jazz, toi; momo bop pakeke; jazz mooni wairua
tangi (Oro Ingarihi) – tangi, tangi
Papa-oro (Ingarihi sdund bóod), Papa whakatangitangi (soundin bóod) – 1) hau hau; 2) he papa haruru i te piana; 3) te papa o runga o nga taonga whakatangi
Kiriata tangi (kiriata tangi Ingarihi) – kiriata tangi
Poka oro (English sound hóol) – 1) kohao haruru mo nga taonga whakatangitangi; 2) "turanga" mo nga taputapu kapohia
Pou oro (whakapuoro reo Ingarihi) – darling (mo nga taonga whakatangitangi)
Maehe (kuutere French) – 1/4 okioki
Hupa (French supl) – ngawari, ngawari
kawa (French sur) – turi, muffled
Te kawa (surdeman) – muffled
Sourd et en s'éloignant (French sur e en s'elyuanyan) – maru, me te mea e neke atu ana [Debussy. “Mahi”]
wahangu (Wahangu French) – wahangu
Kawakawa (mute) – wahangu; avec sordines (avec sordins) – he wahangu; kahore he sordines (san sourdin) – kahore he sordins; i runga i te piana kahore he pedal maui; otez les sordines (otez les sourdins) – tangohia nga wahangu; mettez les sordines (
mette le sordines) – hoatu ki runga wahangu – takawaenga raro (VI taahiraa)
Tautokona (French poutine) – reservedly
pūmahara (French souvenir) – maumahara
Spagnuolo (Italian spanuolo) – Spanish; alia spagnuola (alla spanuola) – i te reo Paniora. i roto i te wairua o
mānukanuka (German spannung) – mānukanuka
Spartire (it. spartire) – tito te kaute
Spartito (it. spartito), Spartitura (spartitura) – piro
Mokowā (lat. spatium), wāhi (it. spazio) – te āputa i waenga i ngā rārangi e rua o ngā kaimahi
Pepaaka (it. spazzola) – panicle; colla spazzola (colla spazzola) – [taakaro] ki te whiowhio
Te tere (it. spaditamente),con speedezza (con spaditezza), Ko Speito (spedito) – tere,
kakama a Spesso (it. spaso) – maha, auau, matotoru
Spezzato (it. spezzato) – haukotia
Spianato (it. spyanato) – noa, maori, kore
Spiccato affectation ( it. spickato) – he whiu mo nga taonga whakatangi; ka tangohia te oro ma te neke o te kopere paku te peke; tino hikaka
Spiel (Te tira Tiamana) – takaro
tākaro (spire) – takaro
Tuwhera (spireland) – takaro
Spielleiter (Tiamana Spielleiter) – kaiwhakatangitangi, puoro, kaiwhakatangitangi, kaipatu pahu
Spielmann (German Spielman) – he kaiwhakatangi puoro o te Waenganui; tau mahaSpielleute (spillite)
Spieltisch (Tiamana spieltish) – mahi papatohu i roto i te okana
Spigliato (it. spilyato) – at ease, agile, deftly
Koi (Pake English spike) – aro nui ki nga taonga whakatangitangi nui
Pūnu (Kua tapahia te saw English) – haere tonu, memeha haere te glissando ki raro; tino pakaru (jazz, term)
Kohanga (Sirati Ingarihi), Spinett (Tiamana tuara), Spinetta (It. spinetta) – spinet (taputapu papapātuhi tawhito)
Hurorirori kau (German spinnerlid) – waiata kei muri i te wira hurihuri
Ko te wairua (It. Spirito) – wairua, hinengaro, rongo; con wairua (con spirito), Spiritosamente(spiritozamente), Spiritoso (wairua), Wairua (spirituoso) – me te hihiko, te hikaka, te whakahihiri
Te wairua (Ingarihi wairua) – he waiata karakia no North-Amer. mangumangu
Wairua (it. spirituale) – wairua
Korahi (fr. wairua) – 1) wairua; 2) mohio
Spirituel et discret (French spirituel e discret) – he whakakatakata me te aukati [Debussy. “Tianara Lavin, kerekere”]
tihi (German Spitz) – te pito o te kopere; an der Spitze – takaro ki te pito o te kopere
Spitzharfe (Tiamana Spitzharfe) – arpanetta
Spitzig (German Spitz) – koi, koi
Whakawa (Ingarihi ataahua),Whakawha (French Splendid) – ataahua, kanapa
Splendidamente (It. Splendidamente), con splendidezza (con splendidettstsa), Splendido (splendido) – kanapa, ataahua
Korekau (German shpotlid) – he waiata kōmeke
Sprechend (German sprehand) – e kii ana [Beethoven. “Maoriori”]
Sprechgesang (German sprehgesang) – waiata whakaheke
Springbogen (Tiamana springbogen), Ko Springender Bogen (Springer bogen), Kopere puna (Ingarihi springin bow) – [play] jumping bow
Springtanz (German springtanz) – kanikani me te pekepeke
Squadro di ferro(it. squadro di ferro) – anga rino i te piana
Kanikani tapawha (Ingarihi skuee dane) – Amer. nar. kanikani
Squiffer (eng. skuyfe) – concertino (6-sided harmonica)
Squillante (it. squillante) – sonorous, sonorous
Tuumoana (squillo) – tangi, tangi
Stabat mater dolorosa (lat. stabat mater dolorosa) – Katorika waiata “I reira he whaea pouri »
eu (it. stable) – steadily
Stabspiel (Te tari matua Tiamana) – xylophone
staccato (it. staccato) – 1) [play] abruptly; 2) i runga i nga taputapu tuohu, ka tangohia te tangi ma te pana ngawari i te kopere i te wa e neke ana ki tetahi huarahi
Stachel(German shtakhel) – te aro nui ki nga taonga whakatangi nui
 (it. stadzhone) – kaupeka (opera, konohete)
Stahlspiel (Tiamana stahlspiel) – Stammakkord metallophone
( Te riipene Tiamana) – te tangi i te ahua matua (me te reo matua i te panguru )
Stammton (German strainton) – te reo matua; rite tonu ki Grundton stanco (it. machine tool) – ngenge, ngenge
Paerewa (eng. tu) – paerewa; i roto i te jazz., waiata marama, te tohu o te kaupapa waiata e whakamahia ana
Te ware paerewa (te reo Ingarihi tu tu) – te oro oro
Ständchen (German standhen) – haruru
Ständchenartig (German standhenartich) – i roto i te ahua o te serenade
Mataku (Paera Tiamana) – kopere
Stanghetta (It. Stangetta) – raina pae
Tuhinga (German Shtark) – kaha, kaha, kaha
Starr (Whetu Tiamana) – he puku, he tohe, he whakakeke
Te tiimata me te ata haere engari me te whakaohooho (eng. staatin slowley bat gradueli animeytin) – āta tīmata, engari ka ora haere [Britten]
Paretete (Tāmana Tiamana) – kē
o Stave, kaimahi (Pangaihe stave, kaimahi) –
katia a Steg (German stave) – 1) tu mo nga taputapu tuohu; ko Steg (am steg) – [takaro] i te turanga; 2) Haere ki te piana
Stegreifausführung (Tiamana Stegreifausführung) –
Steigernd improvisation(German steigernd) – te piki, te whakapakari, te tipu
piki (steigerung) – te whakanui, te whakapakari
Steinspiel (German steinspiel) – taputapu percussion i hangaia ki te kohatu
Te whakatikatika i te tīwiri (Tiamana shtelschraube) – tīwiri kopere
Stentando (it. stentando), Stentato (stentato) – pakeke
Hipanga (Takarere Ingarihi) – step, pa (i te kanikani)
Steso (it. steso) – totoro
Pērā (it. stesso) – he rite, he rite
Stets (German shtete) – i nga wa katoa, i nga wa katoa
Te Mori ( Tiamana shtihvort) – he tauira o
rakau (Rakau Ingarihi) – 1) te kakau o te kopere; 2) te rakau a te kaitarai; 3) rakau mo nga taonga whakatangitangi
Piko(Tiamana marino), Tirua (Kāhua Itari), stylo (stylo) – kāhua
Stimmbogen (German shtimmbogen) – te karauna o nga taonga parahi
Reo (German shtimme) – 1) reo; 2) te aroha o nga taonga whakatangitangi; 3) tetahi o nga rehita okana
Stimmführer (German Stimmführer) – kaihautu waiata
reo arahi (German Stimmführung) – reo ārahi
Stimmgabel (Timana Shtimmgabel) –
Stimmhaft marau tuning (German Shtimmhaft) – tangi
Stimmschlüssel (Tiamana Shtimmshlyussel) – he taviri mo te whakatangi i te taputapu
Stimmstock (German shtimmstock) – ka tuohu te aroha o Stimmton
mea(German shtimmton) – ko te tikanga o te reo oro
Stimmumfang (German shtimumfang) – awhe reo
Stirnmung (German shtimmung) – 1) tautuhinga; 2) huru
Stimmungsbilder (shtimungsbilder) – nga pikitia o te ahua
Stimmzug (Tiamana Shtimmzug) –
kei muri Stinguendo (it. stinguendo) – memeha
Stiracchiato (it. stiracchiato) – me te whakakaha; mooni totoro
Stirando (it. Stirando) – totoro
whakapehapeha (German Stolz) – whakahīhī
Takahi (Maori stomp) – 1) Afro-Amer. kanikani; 2) jazz, te ahua o te mahi me te whakamahi i nga tikanga ostinato i roto i te waiata
Stonere (it. stonare) – to detonate; rūpahu
Stonazione (stonazione) – pahūtanga, teka
Kāti (Kati Ingarihi) – 1) valve, valve; 2) ngangau mo nga taonga whakatangi
Tupato (it. stoppato), Kua mutu (eng. stopd) – kati [pere haona ki te muffle te tangi ki to ringa]
Kati (eng. Kati) – te huri i te pitch i runga i te mea aho me te hau ma te pehi i nga aho
Whakataka takirere (waewae Ingarihi) – rehita okana: 1) kua tautuhia te roopu paipa, te awhe me te rite, te timbre; 2) he taputapu miihini e taea ai e koe te huri i nga momo roopu paipa.
Kati te wa (Wai mutu te reo Ingarihi) – he tohu mo te kore o te accomp manawataki. i roto i te jazz; tino mutu te wa
te tupuhi (eng. stoomi) – violently
Straff (He pai te Tiamana) – tino
Straff im Tempo (fine them tempo) – strictly in tempo, without deviations
Wahangu tika (Ingarihi straight mute) – wahangu tika mo te taputapu parahi
Strappando (it. strappando), Strappato (strappato) – ohorere
Strascicando (it. strashikando), Strascinando (strashinando) – roa, totoro
Strathspey (Ingarihi stratspey) – tere shotl. kanikani
Taikaha (it. stravagante) – bizarre, extravagant
Stravaganza (stravaganza) – quirkiness, extravagance
Roopu tiriti(pēne tiriti reo Ingarihi) – he roopu whakatangitangi o Te Tai Tokerau o Amerika. mangumangu e takaro ana i te tiriti
Tiri-okana (eng. stritogen) – hurdy-gurdy; mooni okana tiriti
Streichinstrumente (Tiamana: Streihinstrumente) – he whakatangi whakatangitangi
Streichorchester (Tiamana: Streiorkester) – orc aho.
Streichquartett (Shtreyhkvartet Tiamana) – tapawhā aho
Kaha (German streng) – tino
Kaha im Takt (streng im tact) – strictly i roto i te manawataki
Whakakaha im Tempo (streng im tempo) – strictly in tempo
Kaha Satz (Tiamana strenger Zatz) – kāhua tino
Kaha wie ein Kondukt(German streng vi ain conduct) – tino, i roto i te ahua o te tangihanga tangihanga [Mahler. Waiata No. 51]
Kaha im Zeitmaß (German streng im zeitmas) – tino i roto i te tere
Strepito (it. strepito) – haruru, haruru, con strepito (con strepito), Strepitoso (strapitoso) – haruru, nui
Stretta (it. stretta) – stretta, literally, compression: 1) kawe i te kaupapa i roto i te fugue i te wa e haere tonu ana i roto i tetahi atu reo; 2) ka mutu, he wahanga o te mahi, i mahia i runga i te tere tere
Raukawa (it. stretto) – whakaterehia
Strich (Te whiu Tiamana), Strichart (stroke) – whiu
Strich mo Strich(stroke fur stroke) – ka whakatangi takitahi ia oro, ma te neke o te kopere; he rite tonu ki te détaché
Raa (French strict) – precise, strict
Tino (stricteman) - tino, tino
Stridendo (It. stridendo), He pakari (French stridan) – koi, wero
aho (Te aho Ingarihi) – 1) te aho : 2) te taputapu aho
Rōpū aho (string band) – aho orc.
Manene (strind) – aho
taonga whakatangitangi (string instrument) – stringed instruments
Panguru aho (eng. panguru aho) – panguru rua (ki te jazz)
Papa aho (eng. string-bóod) – kaki-roto [mo nga taonga whakatangitangi]
Stringendo(it. stringendo) – whakatere
Tapawhā aho (eng. string kuotet) – string quartet
Strisciando (it. strishando) – retireti; he rite ano ki a glissando
Strisciando con l'arco in tutta la sua lunghezza (it. strishando con larco in tutta la sua lunghezza) – arahi me te kopere katoa
Te whiti (it. stanza), Strofe (strofe) – stanza, takirua
Strotnento (it. stromento), Strumento (strumento) – taputapu; tau maha Stromenti, Stromenti kaha (
Ingarihi pūnaha ) – kaha, tino whakatau

(German strofenlid) – waiata takirua
Strutnentale (It. Strumentale) – instrumental
Strumentatura (It. Strumentatura), Strumentazione (Strumentazione) – whakatangitangi
Hurihia he corda (It. Strumento a cord) – taputapu aho
Strumento ad arco (It. Strumento hell arco) – taputapu tuohu
Whakatangihia he percussione (it. strumento a percussione) – taputapu percussion
Whakahauhia te pizzico (it. strumento a pizzico) – he mea huhua
Strumento da fiato (it. strumento da fiato) – taputapu hau
Strumento da fiato di legno ( it strumento da fiato di legno) he mea whakatangi rakau.
Kua mau(Whahanga Tiamana) – piece
ako (Te ako Tiamana), Studio (Taeata Itari), Ako (Matauranga Ingarihi) – etude, exercise
taahiraa (Tiamana stufe) – taahiraa o te aratau
Korokoro (Tuku Tiamana) – wahangu
Stumm niederdrücken (shtum niederdryuken) – pehi wahangu i te [pātuhi]
Sturntisch (German Shtyurmish) – tere, tere
Stürze (German Shtyurze) – te pere o te taputapu hau
kāhua (Kāhua Wīwī, kāhua Ingarihi) – kāhua
Galant kāhua (Te kāhua French Galan ) – kāhua toa (te rautau 18)
Kāhua noa (Kāhua Wīwī free) – kāhua polyphonic kore utu. Te ahua teka reta
(fr. style lie) – he momo polyphonic. Reta
Rigoureux kāhua (ahua rigure) – he momo polyphonic tino. reta
Su (it. su) – ki runga, ki runga, ki, ki, ki roto
Suave (fr. suav) – ahuareka, ngawari; avec suavité (avec syuavite) – pai, ngawari
Sub (Latin sub) – kei raro
Subbaß (German subbass) – tetahi o nga rehita okana
Te reo iti (Te reo reo Ingarihi) – whakatangihia te saxophone [oro muffled]
Tino rangatira (Ingarihi) subdominant), Subdominante (German subdominant) – subdominant
Subbit (French subdominant) – ohorere
Whakataunga (subitement) – ohorere
Tuhinga(it. subito) – ohorere, ohorere
Kaupapa (maori reo Ingarihi); Kopae (Kaupapa Tiamana) – 1) kaupapa; 2) te kaupapa o te fugue; 3) timata. reo i roto i te canon
Subkontrabaßtuba (German subcontrabastuba) – taputapu parahi
Subcontroktave (German subcontroctave) – subcontroctave
Hanahana (it. sublime, fr. sublim), con sublimità (it. con sublimita) – loftily, majestically
Kai raro (Te reo Ingarihi) – te takawaenga o raro (VI stup.)
Subsemitonium modi (lat. Subsemitonium modi) – reo whakataki
Tuhinga (Riwhitanga French) – raupapa
Tuhinga o mua (I whakatohia te reo Ingarihi) – ohorere, ohorere
I runga i te(it. sulli) – preposition su in conn. me te def. te tuhinga maha o te tane – ki runga, ki runga, ki, ki, ki roto
sui (it. Sui) – the preposition su in the conn. me te def. te tuhinga maha o te tane – ki runga, ki runga, ki, ki, ki roto
Suite (Hui Wīwī, hūtu Ingarihi), Suite (Hui Tiamana) – huinga
A pee i (French suive) – whai; hei tauira Te piana (syuive le drunk) – whai i te piana
wahanga Suivez te takitahi (syuive le solo) – whai i te kaiwaiata
kaupapa (fr. syuzhe) – 1) kaupapa; 2) te kaupapa o te fugue; 3) timata. reo i roto i te canon
I (it. sul) – the preposition su in conn. me te def. te tuhinga mo te tane - ki runga, ki runga, ki, ki, ki roto; hei tauira sul a [play] i runga i te aho la
Kei (it. sul) – preposition su in conn. me te def. article tāne, wahine takitahi – on, over, at, to, in
Ko te raupapa (it. sul serio) – tino
I (it. sulla) – preposition su in conn. me te def. te tuhinga wahine kotahi – ki runga, ki runga, ki, ki, ki roto
Sulla corda… (it. sulla corda) – [takaro] i runga i te aho…
i runga i (it. sulle) – preposition su in conn. me te def. te kupu wahine wahine – on, over, at, to, in
Sullo (It. Sullo) – the preposition su in the conn. me te def. te tuhinga tane takitahi – ki runga, ki runga, ki, ki, ki roto
suo (it. suo) – ake, ake
Suonare (it. suonare) – tangi, whakatangi; he rite ano ki a sonare
Oro(It. Suono) –
Suono alto tangi (It. Suono Alto) – reo teitei
Suono armonico (It. Suono armonico) – overtone
Te urupa Suono (It. Suono grave) – reo iti
Tino pono (It. Suono reale) – taputapu tangi noa (kahore wahangu , etc.)
Tino rangatira ( eng.
tino rangatira ) – dominant to the dominant .) Tāpiritanga (French tangata toha , Kaituku Ingarihi), Tāpiritanga (Apitihanga Itari) - taapiri, Kaituku tono (whakawhiwhinga French),
Supplichevole (It. Supplichevole) – taparuraa
I te (French sur) – kei runga
I runga i te taura… (sur la corde) – [takaro] i runga i te aho…
te nuinga (French Surt) – ina koa, te nuinga
Susdominante ( fr. su rangatira) – takawaenga raro (VI stup.)
Te waatea (fr. suspension, eng. spension) – pupuri o
Suspirium (lat. suspirium) – he okioki poto (i roto i te waiata waiata me te waiata tane)
Sussurando (it. sussurando) – in a whisper , like the rustle of leaves
Sustonique (Sutonic French) – oro whakataki o runga (II nga hikoinga)
Svaporando(it. zvaporando), svaporato (zvaporato) – whakangoikoretia te tangi kia kore ai e rangona; mooni whakaeto ana
Svegliando (it. zvelyando) – oho ake, koa, hou
Sveltezza (it. zveltezza) – te ora, te tere
Svelto (zvelto) – he ora, he tere, he noho humarie
Svolazzando (it. zvolaztsando) – wiwi [Leaf]
Svolgimento (it. zvoldzhimento ) – whanaketanga o
Sweet (Suhu pakeha) – marie te mahi
Waiata reka (suit music) – “sweet music”, called. whakaaro. waiata salon o te rautau 20. i roto i te US
Pupuhi (eng. Swell) – he papapātuhi taha o te
Okana piu(eng. swine) – 1) “swing”, play with rhythmic. te hanga, te arataki, te takamuri ranei i te wa e tuhi tuhipoka ana, e huri ana i nga nako, aha atu; 2) kāhua jazz; 3) he tere toharite pai mo te whakamahi o te mea-ka karanga. hanga manawataki; literally piu, piu
Piu waiata (English suin music) – tetahi o nga momo jazz, waiata
Korimako (Greek symphony) – consonance, consonance
Ahumoana (Symphonic English) – symphonic
Waiata symphonic (waiata symphonic) – symphony. waiata, mahi symphony
Waiorooro (Sanfoni French), Waiorooro (Symphony Tiamana) – symphony
Symphonique (Senfonik French), Symphonisch (Symphony Tiamana) – symphony
Symphonische Dichtung(German symfonishe dichtung) – symphony. whiti
Symphonischer Jazz
( German symphonischer jazz) – symphony
jazz orchestra
Syncopatio ( lat .
syncopatio ) - tukutahi a te whakaakoranga mo tona whakamahinga – Te putorino a Pan Te whai waahi o te punaha (lat. system participatum) – te huru Szenarium (German scriptarium) – tauari scene (Scene German) – 1) scene; 2) he ahuatanga i roto i te whakaari b (sonorite trez anvelepe) – i roto i te tangi arai [Messian] bbbr / (English suin) – 1)

Waiho i te Reply