Niyazi (Niyazi) |
Kaiwhakaputa

Niyazi (Niyazi) |

Niazi

Te ra whanau
1912
Te ra i mate ai
1984
Tohu
kaiwhakahaere
Whenua
te USSR

Niyazi (Niyazi) |

Ingoa tūturu me te ingoa ingoa – Niyazi Zulfugarovich Tagizade. Kaiwhakahaere Soviet, Artist o te iwi o te USSR (1959), Stalin Prizes (1951, 1952). I etahi hawhe rau tau ki muri, ehara i te mea i Uropi anake, engari i Rusia ano hoki, he torutoru nga tangata i rongo mo te waiata o Azerbaijan. Na i tenei ra e tika ana te whakahīhī o tēnei repupirikana ki tana ahurea puoro. Ko tetahi mahi nui i roto i tona hanganga na Niyazi, he kaitito waiata me te kaikawe.

Ko te kaitoi a muri ake nei i tipu ake i roto i te wairua puoro. I whakarongo ia ki te mahi a tona matua keke, te tangata rongonui a Uzeyir Hajibeyov, i te whakatangi i nga waiata a te iwi, i tohe mai ai i a ratou; ka mau tona manawa, ka whai i nga mahi a tona papa, he kaitito waiata hoki, a Zulfugar Gadzhibekov; noho ana i Tbilisi, he maha nga haerenga ki te whare tapere, i nga konohete.

I ako te taitama ki te whakatangi i te violin, ka haere ki Moscow, ka ako ia i te titonga i te Gnessin Musical and Pedagogical College me M. Gnesin (1926-1930). I muri mai, ko ana kaiako i Leningrad, Yerevan, Baku ko G. Popov, P. Ryazanov, A. Stepanov, L. Rudolf.

I te waenganui o te toru tekau, ka timata te mahi toi a Niyazi, i te mea nui, ko te kaiwhakahaere tuatahi o Azerbaijani. He maha nga mahi a ia - me nga kaiwaiata o te Baku Opera me te Reo Irirangi, te Uniana o nga Kaimahi Hinu, a ko ia ano te kaiwhakahaere toi o te atamira Azerbaijani. I muri mai, i te wa o te Pakanga Patriotic Nui, ka arahina e Niyazi te waiata me te kanikani o te ope a Baku.

Ko tetahi tohu nui i roto i te oranga o te kaiwaiata ko te tau 1938. I te tekau tau o nga mahi toi me nga tuhinga a Azerbaijani i Moscow, i whakahaerehia e ia te opera a M. Magomayev "Nergiz" me te konohete whakamutunga, i toa a Niyazi. I to ’na ho‘iraa i te fare, ua rave te taata faatere, e o N. Anosov, i te hoê tuhaa itoito i roto i te hamaniraa i te upaupa symphony republican, tei piihia i muri iho o Uz. Gadzhibekov. I te tau 1948, ka noho a Niyazi hei kaiwhakahaere toi me te tino kaiarahi mo te roopu hou. I mua i tera, i uru atu ia ki te arotake o nga kaiarahi taitamariki i Leningrad (1946), i reira i uru ai ia ki te tuawha o nga waahi me I. Gusman. I whakakotahi tonu a Niyazi i nga mahi i runga i te atamira konohete me te mahi i te Whare Tapere Opera me te Ballet i tapaina ki te ingoa o MF Akhundov (mai i te tau 1958 ko ia te kaiwhakahaere matua).

I enei tau katoa, i mohio ano te hunga whakarongo ki nga mahi a Niyazi te kaitito, i mahia i raro i te tohutohu a te kaituhi me nga mahi a etahi atu kaitito waiata a Azerbaijani Uz. Gadzhibekov, M. Magomayev, A. Zeynalli, K. Karaev, F. Amirov, J. Gadzhiev, S. Gadzhibekov, J. Dzhangirov, R. Hajiyev, A. Melikov me etahi atu. Eita e maerehia ua parau o D. Shostakovich i te hoê taime e: “Te tupu maitai ra te upaupa no Azerbaijani no te mea i Azerbaijan te vai ra te hoê taata poro ma te rohirohi ore i te upaupa Soviet mai ia Niyazi aravihi.” He whanui ano te repertoire tawhito a te kaitoi. Me tino whakanuia he maha nga opera a Ruhia i timata tuatahi i Azerbaijan i raro i tana whakahaere.

Ko te hunga whakarongo o te nuinga o nga taone nui o te Soviet Union e tino mohio ana ki te pukenga o Niyazi. Ko ia pea tetahi o nga kaiarahi tuatahi o te Soviet East me te rongonui o te ao. I roto i nga whenua maha, e mohiotia ana ia he kaiwaiata waiata me te kaikawe opera. Kati noa ki te kii kua whai honore ia ki te mahi i te Covent Garden o Raanana me te Paris Grand Opera, te Whare Tapere o Prague People me te Hungarian State Opera…

Lit.: L. Karagicheva. Niazi. M., 1959; E. Abasova. Niazi. Baku, 1965.

L. Grigoriev, J. Platek, 1969

Waiho i te Reply