Nga Kupu Waiata – P
Nga Tikanga Waiata

Nga Kupu Waiata – P

Pacatamente (it. pacatamente), con pacatezza (con pacatezza), ata noho (pacato) – marie, marie
Pacatezza (pacatezza) – marino
Padiglione (it. padillone) – pere
Padiglione i aria (padillone in aria) – [play] bell up
Padovana (it. padovana), Paduana (paduana) – tawhito puhoi Italian. kanikani; ko Padua; rite tonu ki te pavana
Whārangi (Whairangi French, wharangi Ingarihi), whārangi (Pajina Itari) –
Te rangimarie wharangi (French pezible) – he rangimarie, he ata noho, he ngawari, he marie
Whakatairanga (French palpitant) – wiri, wiri
Palota(Hungarian palotash) – Hungarian moderately slow dance
Pâmé (Pame Wīwī) – me te mea kei te ohooho [Scriabin. Waiata No. 3]
Paipa Pandean (Ingarihi pandian pipe) – Pan's flute; he rite tonu ki te syrinx
Pandeiro (Pandeiro Portuguese), Pandero (Pandero Spanish) – timbourine
Pansflöte (German pansflete) – putorino paraharaha
Pantomima (te whakatangitangi Itari), Pouri (Ko te reo Parani, te reo Ingarihi), Pouri (German . pantomime) – pantomime
Pararairara (whakarara Tiamana, whakarara pakeha), Whakarara (whakarara Wīwī), Whakarara (Italian parallel) – whakarara
Te nekehanga whakarara(German parallelbewegung – parallel movement
Paralleloktaven (paralleloctaven) – whakarara octaves
Parallelquinten (parallelquinten) – whakarara nga haurima
Paralleltonart (German parallel Nart) – kī whakarara
Parapara (Paraphrase French) – paraphrase, paraphrase (whakaritenga kore utu o op.)
tino (fr . parfet) – tino tika
Parlando (it. parlyando), Parapara (parlyante), korero (fr. parlyan), Korero (parle) – with the patter of
Parody (it. parodia), Parody (fr. parody), Parody (Tiamana .parody), Pariha (Pareri Ingarihi) – he parody of
kupuhipa (It. kupuhipa), tukuhere (kupuhipa French) – te kupu
tukuhere (It. Kupuhipa), kupu (kupuhipa French) – kupu, tuhinga
Part (Paat Ingarihi), wahi (It . parte), Tuhinga (fr. party), Tuhinga (German party) – 1) rōpū i roto i te ensemble; 2) he wahanga o nga mahi waiata huri noa; colla wahi (It. Colla Parte) – whai i te reo o
Waahanga (German Partialton) – overtone
Particella (It. Partichella) – tuatahi, whakahuahua o te kaute
Party de remplissage (parti de ramplissage) – reo iti
Te wahanga (it. partimento) – panguru matihiko; ka rite tonu te basso
partita (it. partita) – tawhito, maha-waahanga cyclic. puka
Partitino (it. partitino) – he tohu taapiri iti ka piri ki te mea matua me etahi waahanga ka taapirihia i muri mai
Tuhinga (fr. partison) – score
Wehewehenga o te piana (partition de piano) – whakaritenga mo te piana
Parttur (te kaute Tiamana), Mata ( it. score) – score
Wehenga (German. partiturlezen) – te panui i nga kaute
Partiturspielen (partiturshpilen) – whakatangi piana, mai i te kaute
Wehewehenga (it. Partizione) – score
Waiata-waahi (Paat English moe) – wok. mahi mo nga reo maha
Tuhituhinga (eng. paat raitin) – te arataki reo
e kore (fr. pa) – kare, kare, kare
Pas trop tuku (pa tro lan) – kaua e puhoi rawa
e kore (fr. pa) – takahanga, pa (i te kanikani )
Mahi mahi (pas d'axion) – kanikani whakaari. – te ahua o te whakatakotoranga
Pas de deux (pas de deux) – kanikani mo te tokorua
Pas de trois (pas de trois) – kanikani mo te toru
Pas de quatre (on de quatre) – kanikani mo nga kaihaka tokowha
Kia ora (pas sel) – tau ori takitahi
Pas accéléré (fr. pas accelere), Whakaruarua(pa reduble) – hīkoi tere
Takirua-takahanga (Pāniora: paso doble) – he kanikani no te reo Latino – takenga mai o Amerika; takahanga mooni rua
Passacaglia (It. passacaglia), Passacaille (French passacai) – passacaglia (kanikani tawhito)
irava (Pahirangi French, English pasidzh), Haerenga (Italian passagio) – haere; whakawhiti mooni
Pasamazzo (it. passamezzo) – kanikani (whakatere pavan)
Kua pahemo ( fr. papiri ) – kanikani Wīwī tawhito
Panui-paahi (eng. pasin note) – passing note
Passio (lat. passio) – mamae pesheng Ingarihi), Passione
(it. passionone) – passion, passion; con passione (con passione) – passionately
riri (Te Hiinga French, Te Hiinga Tiamana, Te Hiinga Ingarihi), Passione (Italian Passione) – “Passion” – whakaari waiata, he mahi mo nga mamae o te Karaiti (pēnei i te oratorio)
Kaingākau (Maori Ngahau (paheniti), Passionato (It. passionato), Kaingākau (French passionone) – kaingākau, kaingākau
Passionmusik (German passionmusic) – waiata mo te “Passion”
Pasticcio (It. pasticcio), tino (French pastish , English pastish) – pasticcio (opera, he mea tito mai i etahi atu opera na tetahi, etahi kaituhi ranei); mooni ranunga, pate
Pastorale (Pastoral Italian, Pastoral French, Pasterali English), Pastorale (Hepara Tiamana), Pastorella (Italian pastorella) hepara
Pastoso (Italian pastoso) – ngawari, ngawari
Pastourele (Pasture French) – middle – century . Waiata Wīwī (kua horahia ki waenga i ngā tira tarau me ngā tarau o te rautau 12-14)
Pateticamente (it. pateticamente), pouri (patetiko), Whanui (Petetic Ingarihi), Pathétique (Pathetic French), Pathetisch (German pathetish) – pathetically, enthusiastically
Patimente (it. patimente) – te whakapuaki i te mamae
Pauken (German pauken) – timpaniPaukenschlag (German spider) – patu timpani
Paukenschlägel (pūngāwerewere schlögel) – mallet mo timpani
Paukenwirbel (German spiderenvirbel) – timpani tremolo
Moemoea (it. pause), okioki (fr. pos), okioki (Tiamana pause) – pause
okioki ( English poses) – fermata
Pavana (Pavan Itari), Pavane (Pavane French) – pavane (he kanikani puhoi tawhito no Itariana); he rite ano ki te radovana, paduana
Paventato (it. paventato), Paventoso (paventoso) – mataku
Paera (fr. pavillon) – te pere o te whakatangitangi hau
Pavilion en l'air(pavilion anler) – [play] bell up
Pavilion d'amour (pavilion d'amour) – he pere te ahua o te pea me te kohao iti (i whakamahia ki te haona pakeha me te taputapu o te rautau 18)
Pato (Pedal Tiamana), Pato (Padl English ) – pedal: 1) i te taonga puoro; 2) papapātuhi waewae o te
Paeeke okana (it. pedal) – 1) the pedal of a musical instrument; 2) mau tonu te reo o waenganui me te reo o runga
Pédale (French pedal) – 1) fermata; 2) te hikoi o te taonga puoro; 3) toi mau tonu
Pedale inférieure (pedal enferier) – mau tonu, he oro i te panguru (okana, tohu)
Pédale intérieure (pedal enterier) – toitū, tone i roto i nga taiao, reo
Pédale roto ( superyor pedal) – mau tonu
, tangi ake reo (Te pedalization French) – pedalization Pedalklavier (Pedalklavier Tiamana) – piana me nga papapātuhi ringa me te waewae Ira hikoi (Paddle point) – wahi okana Pedes muscarum (Latin pedes muscarum) – he momo Nevm Peg (Peg English) – mowhiti Pouaka titi (pouaka titi) – pouaka titi (mo nga taonga tuohu) Pegli
(It. Pei) – the preposition per in conjunction with the definite article of the masculine plural – for, because of, through, with
Pei (It. Pei) – the preposition per in conjunction with the definite article of the masculine plural – for, because of for, through, with
whiu (Tiamana paishe) – whiu (taputapu percussion)
pel (it. pel) – te preposition mo ia i roto i te hono ki te kupu motuhake tane takitahi – mo, na te, na roto, me
Pell ' (it. pel) – te preposition mo ia me te kupu tuturu o te tane me te wahine takitahi – mo, na te mea, na roto, me
Pella (it. pella) – te preposition mo ia me te kupu tuturu o te ira wahine takitahi – mo, na te , na roto, i
Pelle (it. pelle) – te preposition mo ia i te taha o te kupu maha wahine – mo, na te, na roto, me
Pelo (it. pello) – te preposition mo ia i te hono ki te kupu motuhake tane kotahi – mo, mai – mo, puta noa, me
tautau (Pandan Wīwī) – i te wā, kei te haere tonu
Penetrant (French penetran) – ngakaunui
Pensieroso (It. Pensieroso) – whakaaro
Pentachordum (gr.-lat. Pentachordum) – Pentachord (sequence of 5 stupas , diatonic scale)
Pentagramma (it. pentagram) – stave
Pentatonic (Petatonic English), pentatonic (Pentatonic Tiamana), Pentatonique (fr. pantatonic) – pentatonic
ia (it. peer) – for, through, with
Per anche (it. peer anke) – tonu, tonu.
Per violino o flauto (
ia vaiolini o fluto) – mo te violin me te putorino i runga i te piana) Ngaro (Perdane Parani), Perdendo (it. perdendo), Perdendosi (perdendosi) – ka ngaro, ka ngaro tino (Pefmkt Ingarihi) – 1) ma [waa]; 2) tino tika [cance] Perfectio
(lat. perfection) – “perfection” – 1) the term of mensural music, meaning 3 beats; 2) i te rau tau 12-13. ka mutu te roa, nga tuhipoka
tino (it. perfetto) – tino, oti, oti
mahinga (Whakaahua reo Ingarihi) – 1) mahi whakaari; 2) mahi o
 (Ingarihi piro), Waho (waa Tiamana), Waho (Waiwi Parani), Waho (It. periodo) – wā
Perkussionsinstrumente (German percussionsinstrumente) –
Peara taputapu percussion (peara French) – peara, beady, distinctly
Perlenspiel (German perlenspiel) – piana piana
Tukuna(Tiamana permutation) – 1) te neke i te kaupapa ki te razi, nga reo (i roto i te mahi polyphonic); 2) te neke i nga oro o te raupapa (i roto i nga waiata rangatū)
Poora (it. perno) – aro nui ki nga taonga whakatangitangi nui
Però (it. pero) – na reira, engari, ahakoa,
Perpétuel (fr. perpetuel) – mutunga kore [canon]
Perpetuo moto ( ko . mau tonu moto), Perpetuum pūkoro lat . mau tonu te pūkoro) – mau tonu Tuhinga – t) – iti, – th Clarinette iti (petite clarinet) – iti clarinet
Putere iti (petite flute) – putorino iti
Nota iti (petite note) – tohu aroha noa
Peite trompette (petite trompette) – paipa iti
Iti (fr. pe) – he iti, he iti, he torutoru
Peu à reu (fr. pe and pe) – iti i te iti , iti i te iti, āta
Peu à peu sortant de la brume (peu a peu sortant de la brum) – ka puta mai i te kohu [Debussy. “Te Whare Karakia Sunken”]
Kete (it. pezzo) – he whakaari; mooni he wahi
o Pezzo di musica (pezzo di musica) – he waiata
Pezzo concertante (pezzo concertante) – he wahanga konohete
Pezzo dell'imboccatura (it. pezzo del imboccatura) – upoko putorino
whistle(German pfeife) – putorino, putorino
Pfropfen (Pfropfen Tiamana) – puru [i te putorino]
whakaaro (Tiamana wawata) – wawata
Phantastisch (fantastic) – fantastic, whimsical
Rongonui (Pihirama Ingarihi), Philharmonie (French Philharmonic) , Philharmonie (German Philharmony) – Philharmonia
Philharmonische Gesellschaft (German Philharmonische Gesellschaft) – Philharmonic Society
Waea (Waea Kariki) – tangi, reo
Kupuhipa (Nga kīanga Wīwī, kīanga Ingarihi), Kupuhipa (German phrase) – phrase, phrasing, (eng.) phrasing
Kīwaha (fr. phrase) – phrasing, highlighting waiata. kīanga
Phrasierung (Te reo Tiamana) – te whakahua
Phrygische Sekunde (German frigishe sekunde) – Phrygian tuarua
ko Pirikiu (lat. frigius) – Phrygian [tama]
Whakaahuatanga (it. pyachere) – ahuareka, hiahia, ki te piacere (me te pyachere) – i runga i te hiahia, i te manawataki, i te kore noa
Piacevole (it. piachevole) – pai
Piacimento (it. pyachimento) – ahuareka; i te hiahia (a pyachimento) – i runga i te hiahia, kare noa; he rite tonu ki te piacere
Pianamente (it. pyanamente) – marie
Piangendo (it. pyandzhendo), Piangevolе (pyanzhevole), Piangevolmente(pyandzhevolmente) – marie
Pianino (Piana Itari, piana Ingarihi), Pianino (piana Tiamana) – piana
Pianissimo (Italian pianissimo) – tino ata noho
mahere (piana Itari) – marie
mahere (Piana Itari, piana Wīwī, piana Ingarihi), mahere (piana Tiamana) – piana
Piano à queue (Piano French a ke) – piano
Pika tika (French piano droit) – piana
Piano (It. pianoforte, English pianoufoti) – piano
Pianoforte a coda (it. pianoforte a coda) – piano
Pianoforte poutū (it. pianforte verticale) – piano
Piano mécanique(French piano makanik) – miihini. piana
Pianato (It. Piatto) – pouri, amuamu
Piatti (It. Piatti) – himipora (tangitangi percussion)
Piatto sospeso (It. Piatto Sospeso) – iri himipora
Pibroch (Pibrok Ingarihi) – He rereke mo nga paipa pukoro
raukikini (It. Piccante) – wero, koi, raukikini
Picchiettando (it. pichiettando) – ohorere me te ngawari
Piccolo (it. piccolo) – 1) iti, iti; 2) (it. piccolo, eng. pikelou) – putorino iti
wahi (eng. pis) – 1) he whakaari; 2) taonga puoro (i Amerika)
ruma (French piece) – he wahanga, he waiata
Piia(fr. pie) – 1) waewae (poetic); 2) waewae (he mehua hei tohu i te teitei o nga paipa o te okana); 3) te aro nui ki nga taonga whakatangitangi nui
Te whakakopa (it. piegevole) – flexibly, softly
Katoa (it. pieno) – ki tonu, tino tangi; he piena reo (me te voche piena) – i te reo katoa; koro pieno ( koro kī tonu ) – whakaranu, waiata Pietà (
it . pieta) – aroha, aroha ); 2) putorino; 3) tetahi o nga rehita o te Te tinana pince
(fr. pense) – 1) [taakaro] me te kowiri i runga i nga taonga whakatangi; he rite tonu ki a Pizzicato; 2) cutesy, makariri, koi [Debussy], 3) mordent
Pince tonu (French pense continu) – he trill me te iti o nga kupu awhina (i roto i nga puoro French o nga rautau 16-18)
Pincé rua (French pense double) – extended mordent (i roto i nga waiata French o nga rautau 16-18)
Pincé étouffé (French pense etufe) – 1) [i runga i te harp] mauhia nga aho, ma o ringaringa; 2) momo whakapaipai
Pincé renversé (French pense ranversé) – he mordent me te rekoata awhina o runga (i roto i nga puoro French o nga rautau 16-18)
Pincé ngawari (tauira peni Wīwī) – he mordent me te iti o te kupu awhina (i roto i nga waiata Wīwī o te rautau 16-18) rautau 18 Ko te kupu a Couperin)
putorino (paipa Ingarihi),Pipeau (French pipo) – putorino, paipa
Piki (French pike) – he oho, pekepeke o nga taonga whakatangi
Piston (Piston French), Piston (It. Pistone), Piston valve (Maori Pisten valve), maera papu ( maera papu) – maera papu (mo te taputapu parahi)
te ware (eng. pich) – pitch
Pittoresco (it. pittoresco), Pittoresque (fr. pitoresk) – ātaahua
He maha atu (it. piu) – more than
più forte (piu forte) – kaha ake, kaha ake
Più andante (it. piu andante) – ahua puhoi ake i te andante; i te rau tau 18 te tikanga he ahua ora ake i a andante
Più sonante(it. piu sonante) – with greater sounding power
Più tosto, Piuttosto (it. pyu tosto, piuttosto) – te nuinga pea, hei tauira, Piuttosto lento (piuttosto lento) – tata ki te tere puhoi o
Piva (it. pia) –
Pizzicato bagpipes (it. pizzicato) – [whakatangi] ki te kato i runga i nga taonga whakatangitangi
Karekau (it. placabile), Pliacabilmente (placabilmente) – marie, marino
Placando (placando) – marie, marie
Placidamente (it. placidamente), con Placidezza (con placidezza), Placido (placido) – marie, marino
Plagal (Wīwī, Tiamana. Plagal, English. Plagal),Pliagale (It. plagale), Plagalis (Latin plagalis) – plagal [mode, cadence]
Tōkau (Mahere French) – ara
Maamaa (Rererangi French) – He waiata Gregorian
Waiata noa (Plainson English) – Waiata Gregorian, waiata waiata
amuamu (fr. tipu) – 1) amuamu, waiata tangi; 2) melismas (17-18 rautau) Whakamarama (pluntif) – tangihia
Whakamaramatanga (fr. plezaman), Maamaa (plaisant) – katakata, katakata
Plaisanterie (fr. pleasanteri) – he waiata whakangahau, he katakata
Waiata maara (eng. Plantations waiata whakarongo)) – Negro waiata on
Nga tipu papa(fr. plyake) – tangohanga tukutahi o nga oro katoa o te puoro
Play (eng. play) – 1) game, joke; 2) takaro, mahi; 3) mahi
Whakatangihia te puoro i te tirohanga (play music at site) – play from the
Taataro pepa (eng. playbil) – panui whakaari,
Pizzicato takaro hōtaka (eng. playful pitsikatou) – fun (joking) pizzicato [Britten. Waiata ngawari]
Plectre (Plectrum French), Plectrum (Plectrum Latina), Plettro (It. Plettro) –
Plein-jeu plectrum (Prench Plane) – te tangi o te “okana katoa” (organ tutti)
Plenamente (It. Plenamente) – tino tangi
Plenus (lat. plenus) – ki tonu
Plenus corus (plenus corus) – te katoa o te roopu waiata
Pariparu (lat. plika) – he tohu o te tuhi kore here, he tohu whakapaipai
Ka piki a Plica (ka piki ake te plika) – me te tuhipoka awhina o runga
Ka heke a Plica (ka heke te plika) – me te tuhipoka awhina raro
Plötzlich (German pletslich) – ohorere, ohorere
mono (Pono Ingarihi) – puru [i te putorino]
Kaupapa (German plump) – hauwarea, awkward, rude
Whakawhitu (Ingarihi plange) – wahangu i te ahua o te potae kare (i te taputapu hau)
Plus (French plus ) – 1) atu, nui atu; 2) atu
Tāpiri tarewa (me te lan) – pōturi
Plus à l'aise(me te piki) – [takaro] noa ake [Debussy]
Pocchetta (it. pocchetta), Pochette (fr. pochet) – iti. violin
Pochetto (it. poketto), Pochettino (pokettino), Pochissimo (pokissimo) – he iti, he iti
Poso (it. poco) – he iti, kaua rawa
Poco allegro (poco allegro) – kare e roa
Poco andante (poco andante) – kare i tino puhoi, un roso (it. un poco) – he iti, un poco piu (un poco piu) – he iti ake, un poco meno (un poco meno) – he iti ake
Poso a roso (it. poco a poco) – paku noa
Poco meno(it. poko meno) – ahua iti iho; poco piu (poko piu) – he iti ake
Poso sonante (it. poko sonante) – tangi ata
Podwyższenie (Polish podvyzhshene) – piki (ina koa, he iti te piki o te oro ka whakaritea ki te ahua) [Penderetsky]
Putu (Nga rotarota Tiamana), Putu (pouim Ingarihi), Putu (Italian poem) – poem
Poema sinfonico (whiti Itari sinfonico), poème symphonique (French poem senfonik) – symphonic poem
Poeme (French poem) – 1) poem; 2) te pukapuka o te opera
poi(it. poi) – then, then, after; hei tauira, scherzo da capo e poi la coda (scherzo da capo e poi la coda) – tukuruatia te scherzo, ka (pekehia te tokotoru) purei te
Poi segue coda (it. poi segue) – ka whai
Point (fr. puen, eng. point) – tohu
wāhi teitei (French point d'org) – 1) ira okana; 2) fermata
tihi ( French pointe) – te mutunga of
te kopere cadans ranei fermata Poraka (it. polakka) – polonaise; alia poraka (alla polacca) – i roto i te ahua o te Polonaise Poraka
(Palka Itari), polka (Czech, French polka, English polka), polka (Palka Tiamana) – polka
Polifonia (Italian polyphony) – polyphony
Polifonico (polyphonico) – polyphonic
Politonalità (Italian politonalita) – polytonality
Pirihimana (it. Pollice) – koromatua; nga pirihimana (col pollice) – [decree. mo te kita] ki te purei i nga korero panguru ma to koromatua
Polo (Polo Paniora) – kanikani Andalusian
Porohia (Pononi Wīwī) –
Poland Polonaise (Swedish, Polish) – Swede. nar. waiata kanikani
Moananui (Greek poly) – [prefix] a rota
Polymetrik (Tiamana polymetric) – polymetry
Polyphonic (Pahapori reo Ingarihi), Polyphonique (Wairangi polyphonic), Polyphonisch (Tiamana polyphonic) – polyphonic
polyphony (Wairangi polyphony), polyphony (Tiamana polyphony), Parapihi (Paifani Ingarihi) – polyphony
Polyrythmie (Polyrhythms French) , Polyrhythmik (Tiamana polyrhythmic) – polyrhythm
Polytonalität (Tiamana polytonality), Polytonalité (polytonalite French), Polytonality (te reo Ingarihi polytonality) –
Pommer polytonality (German pommer) – tawhito, bass woodwind taputapu .; he rite tonu ki a Bombart
whakapaipai (German pomp) – solemnity;mit Pomp (mit pomp) – solemnly
Pompa (it. pomp) – 1) ki muri; 2) karauna
Potnpeux (fr. pompe), Pomposamente (it. pompozamente), Pomposo (pomposo) – majestically, solemnly, magnificently
Ponderoso (it. ponderoso) – he taumaha, he mea nui, he taumaha
Ponticello (it. ponticello) – he taputapu tuohu; sul Ponticello (sul ponticello) – [takaro] i te turanga
Waiata pop (eng. pop music) – pop music (nga momo waiata hou, rongonui i te Tai Hauauru)
Taupori (it. popolare), Tuhinga (fr. populaire), Rongonui(Popule English) – iwi, rongonui
Portamento (it. portamento), Kawe (portando) – portamento: 1) i roto i te waiata me te whakatangi i te taonga whakatangitangi, he whakawhiti reeti o tetahi oro ki tetahi; 2) ki te whakatangi i te piana, he tohutohu kia roa te takaro, engari kaua e taurite; 3) he whiu ki nga taputapu tuohu – he ahua whakaroahia nga oro ki tetahi huarahi neke o te kopere me nga caesuras
Portare la reo (it. portare la voce) – neke i te reo mai i tetahi oro ki tetahi atu, paheke haere i nga oro takawaenga
kawe (Whairangi portatif), Portativ (Tiamana kawe), Portativo (he. kawe), Okana kawe (eng. potetiv ogen) – he okana kawe
Port de voix (French port de voix) – neke me to reo mai i tetahi oro ki tetahi atu, paheke i runga i nga oro takawaenga
Port de voix rua (French port de voix double) – momo tuhipoka aroha noa o te 2 tuhipoka
whānuitanga (French porte) – puni waiata
Posata (it. poseta) – pause, stop
Posatamente (it. pozatamente) – marie
Pūkahu (German pozaune) – trombone: 1) taputapu hau parahi; 2) tetahi o nga rehita o te okana
Pose de la voix (French poses de la voix) – reo
Posement (French Pozeman) – āta, ata, nui
Pai (Wīwī pai), Te Tino (It. pai) – 1) papapātuhi okana taha; 2) okana iti
Tūnga (turanga French, turanga Ingarihi), tauwāhi (Tuhinga Itari) – te tuunga – te tuunga o te ringa maui ki runga i nga taonga tuohu
Turanga natura (Te tuunga French naturel) – te tuunga maori – ka hoki ki te tikanga o te whakatangi i te taputapu i muri i nga tikanga mahi motuhake
Turanga du pouce (Wīwī tūranga du pus) – peti (te urunga ki te purei puoro)
e pai ana (Tiamana pai), Okana pai (Ingarihi pai ogen) –
Pōriki okana iti (he. Ka taea) – ka taea, ka taea pea te più forte possibile ( piu forte possibile) – ka taea
taea (fr. possible, eng. possible) – taea; ka taea(French ke possible) – ka taea
pea (Ka taea te reo Ingarihi) – pea
poupou (German posthorn) – poutāpeta, haona tohu
Posthume (French posthum) – posthumous; oeuvre posthume (evr posthume) – posthumously. mahi (kaore i whakaputaina i te wa e ora ana te kaituhi)
Postlude (lat. postludium) – postludium; 1) tāpiri, wāhanga o nga waiata. mahi; 2) waiata iti. he whakaari i mahia i muri i te mahi nui; 3) te mutunga o te waiata i muri i te waiata
Whakamutunga (it. postumo) – posthumous
Potpourri (fr. potpourri) – potpourri
hoki (fr. pur) – for, for, for, because of, etc.; hei tauira, Hei whakaoti (pur finir) – mo te mutunga
Poussée, Poussez (French pousse) – neke whakarunga [kopere]
Prächtig (Tiamana prehtich), Prachtvoll (Prachtvol) – tino ataahua, whakahirahira, whakahihiri
kupu whakataki (lat. preambulum) – prelude
Praefectus chori (lat. prefectus chori) – ārahi mahi; te tauira o te roopu waiata o te kura, ka whakakapi i te kaiwaiata
Praefectus – tino tika
Tuhinga o mua (Latin prelude) – prelude, whakataki
Pralltriller (German pralthriller) – he momo nota aroha noa i roto i nga waiata o te rau tau 18.
Prästant (German prestant) – ūpoko, tuwhera reo ngutu o te okana; he rite tonu ki a Prinzipal
Präzis (German Precis) – tino tika
I mua(French presedaman) – i mua, i mua i tenei
mua (French presedan) – mua, mua
Tuhinga o mua (it. precedente) – 1) mua; 2) te kaupapa o te fugue; 3) te reo tuatahi i roto i te canon; Tuhinga o mua (tempo prachedente) – te tere o mua
Precipitando (it. Pracipitado), Korere (rerenga), Precipitoso (maamaa), Te rerenga (fr. presipite) – tere, tere
motuhake (fr. perehitini), Whakatane (it. prechiso), tika tonu (con precision) – tino, rite
Whakamahinga (precision) – precision, certainty
Tuatua(fr. preface) – preface
E inoi ana (it. pragando) – begging, begging
omuaraa (fr. prelude), omuaraa (Te reo Ingarihi o mua), Whakapae (it. preludio) – 1) prelude (play); 2) whakataki [ki te waiata. mahi]
Preluder (fr. prelude) – 1) whakatangihia he taonga puoro; 2) prelude, play out, waiata
Pirimia (fr. premier) – tuatahi
Premiere (fr. premier, eng. premier) – tuatahi, mahi tuatahi
Ki te tango (it. prendere), tango (fr. prandre) – tango, tango
tango (prene) – tango [taputapu]
faaineineraa(Whakaritea Wīwī) – whakarite [herehere, dissonance]
Whakapaia (it. preparare), Whapaia (whakamua Ingarihi), Kai whakarite (fr. prepare) – whakareri, whakareri [instrument, mute, etc.]
Piana kua whakaritea (Ingarihi pripeed pianou) – he piana “kua rite” [me nga mea i whakairihia ki runga i nga aho whakarewa, rakau ranei); na te kaitito waiata a J. Cage (USA, 1930s)
tata (fr. pre) – kati, mo; à peu près (a pe prè) – tata
Près de la table (pre de la table) – [whakatangihia] ki te papa oro (kua tohuhia, mo te harp)
Takamoana (fr. presk) – tata
Presque avec douleur (fr. presque avec duler) – he ahua pouri
Presque en délire (French presque an delir) – me te mea kei te morearea [Skryabin]
Tuhinga o mua (French presque rien) – tata ngaro
Presque me rien (presque plus rien) – kua memeha rawa [Debussy]
Presque vif (French presque vif ) – tino tere
Pressante (it. pressante) – tere, tere
Presser, pressez (fr. presse) – tere, tere
Kaitohutohu (fr. prestan), Prestante (it. prestante) – ūpoko, tuwhera reo ngutu o te okana; rite tonu ki te principale
Prestissimo (it. prestissimo) – i te teitei. tere nga nekehanga
presto (it. presto) – hohoro; al più presto – wawe tonu
Presto assai(presto assai) – tino tere
Presto prestissimo (presto prestissimo) – tere tere
tuatahi (it. prima) – 1) prima interval; 2) 1st violin; 3) aho runga; 4) te reo teitei i roto i te op. polyphonic; 5) o mua, i te timatanga
Prima, primo (it. prima, primo) – 1) tuatahi, tuatahi; 2) hei waahanga mo te piana i roto i nga ringaringa e 4, te tohu o tetahi waahanga teitei ake
Primadonna (it. Primadona) – Kaiwaiata tuatahi i te opera, opereta ranei
Te hurihanga tuatahi (it. prima volta) – te wa tuatahi; i te tirohanga tuatahi (a prima vista) – mai i te pepa; mooni i te kitenga tuatahi
Primgeiger Ko (German primgeiger) te kaihaka o te wahanga violin tuatahi i ans. orc ranei.
Primiera(it. primera) – tuatahi, mahi tuatahi
Primo rivolto (it. primo rivolto) – 1) chord tuaono; 2) Quintsextaccord Primo
tangata (Ko . Primo tangata ) – Tenor tuatahi i roto i te opera, operetta tere matua (it. Principale) – 1) matua, matua; 2) tumuaki (upoko, tuwhera pooti ngutu o te tinana); 3) te kaihaka o te wahanga takitahi o te orchestra. mahi; he rite ki te takitahi Tumuaki (Tumuaki Tiamana) – tumuaki (nga upoko, nga reo ngutu tuwhera o te okana) Prinzipalbaß (German principal bass) – tetahi o nga rehita o te Okana tirotiro
(German probe) – whakaharatau
o Procelloso (it. Procelloso) – violently; he rite tonu ki te tempestoso
Kaihautū (Ingarihi preduse) – 1) kaiwhakahaere, kaiwhakahaere; 2) i roto i te USA, te rangatira o te whare tapere kiriata ranei, te kaiwhakahaere o te whare tapere
Tohu (fr. profond) – hohonu
Hohonu (profondeman) – hohonu
Profondément calme (fr. profondeman kalm) – me te tino marino
Profondément tragique (fr. profondeman trazhik) – tino pouri
Pūtea ( it. profondo) – 1) hohonu; 2) iti bass i roto i te pŭpŭ himene
Papatono-waiata (Porooro reo Ingarihi), Papatono waiata (German programmatic) – waiata hōtaka
haereraa i(Te ahunga whakamua o te reo Wīwī, te ahunga whakamua o te reo Ingarihi), te ahunga whakamua (te ahunga whakamua o Itari) –
Jazz ahu whakamua raupapa (Ingarihi pregresiv jazz) – tetahi o nga wahanga o te toi jazz; jazz ahu whakamua
Te ahu whakamua (fr. progressiveman) – āta haere
Prolatio (lat. prolacio) – 1) i roto i te puoro tane, te whakamaramatanga o te roanga o nga tuhipoka; 2) te whakatau i te roanga o te semibrevis e pa ana ki te iti)
kawe-i runga i (French prolongation) – pupuri
Te whakahua (French
whakahua ) – whakahua ,
tautapa inamata(con protetstsa), Pronto (pronto) – kakama, ka ora, ka tere
Pronunziato (it. pronunciato) – distinctly, distinctly; il basso ben pronunziato (il basso ben pronunziato) – āta miramira ana i te panguru
Tauritenga (Latin proportion) – 1) in mensural music, the designation of tempo; 2) te whakatau i te roanga o nga tuhipoka e pa ana ki nga korero o mua me etahi atu e tangi ana i te wa kotahi; 3) Ko te kanikani tuarua (te nuinga o te waa pūkoro) i roto i nga kanikani takirua
tono (lat. proposta) – 1) kaupapa fugue; 2) reo tuatahi i roto i te canon
Kuini (Pākī Itari), Tuhinga (Prench prose) – prose (he momo waiata o te whare karakia o te wharekarakia)
Prunkvoll (German prunkfol) – ataahua, ataahua
Hamene(Hata Parani) – hahi. kura waiata; he rite tonu ki te maîtrise
Psalm (Himene Tiamana), Psalm (Hami Ingarihi) – himene
Himipotia (Psalmodia Latina), Psalmodie (Psalmody French), Psalmodie (Hamene Tiamana), Waiata (Salmedi Ingarihi) – Psalmodia
Haurterium (lat. psalterium) – starin, mea whakatangi aho
waiata (fr. psom) – himene
Pugno (it. punyo) – fist; col pugno (col punyo) – [patua] ki te ringa [ki nga taviri piano]
ka (fr. puis) ​​​​- ka, ka, ka, muri, hei taapiri
Kuwaha (fr. puisan) – kaha, kaha, kaha, kaha
Putere (Puppeti Tiamana), Put (mamao) – tu waiata, mana mamao
Pultweise geteilt (German pultweise geteilt) – wehewehea nga roopu ki nga waahi mamao
Pumpventil (Waere papu Tiamana) – marere papu (mo te taputapu hau parahi)
 (lat. Punctum) – ira i roto i te tuhi hinengaro kore
Tohu (Kowae Tiamana) – ira
Punktieren (He iraira Tiamana) – te whakakapi i nga oro teitei, iti ranei i roto i nga waahanga reo kia ngawari te mahi
Punta (it. Punta) – pito o te kopere; mooni te pito o
Punta d'arco (punta d'arco), he punta d'arco – [takaro] ki te pito o te kopere
Point (it. punto) – point
Papamahi(Tuhinga waiata French) – tu waiata, papatohu
Whakakore (eng. pefling) – ngutu (mo nga taonga tuohu)
Waiho te kopere ki te taha (eng. put de bow aside) – put off the bow
Piramidona (eng. pyramidn) – kua whakawhāitihia nga paipa ngutu i roto i te okana ki runga

Waiho i te Reply