Te whiu |
Nga Tikanga Waiata

Te whiu |

Nga waahanga papakupu
kupu me nga ariā

Tuhinga o mua (German Strich – he raina, he whiu; Stricharten – whiu, momo whiu; Bogenstrich – te neke o te kopere i te aho) – he huānga whakaatu o te instr. tikanga, tikanga mahi (me te ahua o te oro e pa ana ki a ia). Nga momo matua o Sh. i whakatauhia i roto i nga mahi whakatangi i nga aho. ko nga taonga whakatangitangi (i runga i te violin te tuatahi), ka whakawhitia o ratou maataapono me o ratou ingoa ki etahi atu momo mahi. Sh. i te mea ko te ahua o te tuku oro, e pa ana ki te momo nekehanga o te kopere, me wehewehe mai i te tikanga o te whakaputa oro, hei tauira. te ariā o Sh. karekau e uru ki te haruru, pizzicato me te col legno i runga i nga aho piko. Sh. Ko te kaupapa o te "whakahua" o nga oro kei runga i te taputapu, na reira, sh. me whakaarohia he ahuatanga o te korero. Ko te whiriwhiri a Sh. ka whakatauhia e te ahua. Ko nga ahuatanga o te puoro e whakatangihia ana, tona ahua ahua, me te whakamaori. He rereke nga tirohanga mo te whakarōpūtanga o Sh.; e ahua tika ana kia wehea kia 2 nga roopu: S. wehe (French dйtachй, from dйtacher – to separate) me S. hono (Ital. legato – hono, maeneene, mai i te legare – ki te hono). Ch. he tohu o Sh motuhake. – ko ia oro ka mahia motuhake. te kopere; ko enei ko te détaché nui me te iti, martelé, spiccato, sautillé. Ch. ko te tohu o nga oro hono ko te whakakotahitanga o nga oro e rua, neke atu ranei me te neke kotahi o te kopere; ko enei ko te legato, te portamento, te portato ranei (legato taumaha, French lourй), ​​​​staccato, ricochet. Sh. ka taea te whakakotahi. Ko te whakarōpūtanga rite o te sh e pa ana ki te mahi i runga i nga taputapu hau. Ka tautuhia e Legato he mahinga cantilena me nga nekehanga rereke o te kiato oro; dйtachй hei tohu i nga oro, ka riro ia oro ma te awhina o otd. pupuhi (attack) o te arero. He mea motuhake mo etahi taputapu hau (putorino, haona, tetere) Sh. – takirua, takitoru hoki, i hua mai i te hurihanga o te patu a te arero me te wawata (ka whakahua te kaihaka i nga kupu “ta-ka” ranei “ta-ta-ka”). Sh. i runga i nga taonga whakatangi he tino kanorau me te hono ki nga huarahi rereke o te whakaeke i te aho ki te maihao, ki te plectrum ranei. In the concept of Sh., Dec. ka honoa ano. nga tikanga mo te whakatangi i te percussion, nga taonga papapātuhi (legato, staccato, martel, etc.).

Tohutoro: Stepanov BA, Nga maataapono taketake o te whakamahinga o nga whiu kopere, D., 1960; Braudo IA, Articulation, L., 1961, M., 1973; Redotov AL, Tikanga o te whakaako ki te whakatangi whakatangitangi hau, M., 1975; tirohia hoki kua tahuna. i Art. Te whakahua.

TA Repchanskaya, VP Frayonov

Waiho i te Reply