Tauine, octaves me tuhipoka
Kaupapa Waiata

Tauine, octaves me tuhipoka

Ko nga mea e tika ana kia mohio koe i mua i te tiimata i te akoranga:

  • Nga oro puoro.

Tauine me te octave

Ko nga oro puoro ka hanga i te awhe oro puoro, ka timata mai i nga oro iti ki te teitei. E whitu nga oro matua o te tauine: do, re, mi, fa, tote, la, si. Ko nga oro taketake e kiia ana ko nga hikoi.

E whitu nga kaupae o te tauine hei octave, engari ko te auau o nga oro i ia octave o muri ka rua te teitei o te oro o mua, a ko nga oro rite ka whiwhi i nga ingoa hikoi. E iwa noa nga octave. Ko te octave e takoto ana i waenganui o te awhe o nga oro e whakamahia ana i roto i te puoro ka kiia ko te octave Tuatahi, katahi ko te tuarua, katahi ko te tuatoru, ko te tuawha, ka mutu ko te tuarima. Ko nga whekau kei raro i te tuatahi he ingoa: Iti octave, Nui, Controctave, Subcontroctave. Ko te subcontroctave te octave iti rawa te rongo. Ko nga Octaves i raro iho i te Subcontroctave me runga ake i te Fifth Octave kaore i te whakamahia i roto i te puoro me te kore ingoa.

Ko te waahi o nga rohe auau o nga octaves he herenga me te whiriwhiri i tetahi huarahi ka timata ia octave ki te taahiraa tuatahi (note Do) o te tauine tekau-ma-rua-tono whakamaarama me te auau o te taahiraa 6 (note A) o ko te octave Tuatahi ko 440 Hz.

Ko te auau o te hikoi tuatahi o te octave me te hikoinga tuatahi o te octave e whai ake nei (waa octave) ka rereke nga wa e 2. Hei tauira, ko te tuhipoka A o te octave tuatahi he 440 hertz, me te tuhipoka A o te octave tuarua he 880 hertz. Ko nga oro puoro, e rua nga rerekee o te auau, ka kitea e te taringa he tino rite, penei i te tukuruatanga o te oro kotahi, engari ki nga papa rereke (kaua e pohehe ki te whakakotahitanga, ina he rite te auau o nga oro). Ka kiia tenei ahuatanga octave ōritetanga o oro .

tauine māori

Ko te tohatoha taurite o nga oro o te tauine ki runga i nga oro ka kiia ko te Tuhinga o mua tauine ranei te tauine māori . Ko te waahi i waenganui i nga oro tata e rua i roto i taua punaha ka kiia ko te semitone.

Ko te tawhiti o te rua semitone ka puta he oro katoa. I waenganui anake i te rua o nga tuhipoka karekau he reo katoa, kei waenganui i te mi me te fa, me te si me te mahi. No reira, ko te octave he tekau ma rua nga semitone riterite.

Nga ingoa me nga tohu oro

O nga oro tekau ma rua i roto i te octave, tokowhitu anake o ratou ingoa (do, re, mi, fa, salt, la, si). Ko nga toenga e rima he ingoa i ahu mai i nga matua e whitu, mo te whakamahi i nga tohu motuhake: # – koi me te b – papatahi. Ko te koi ko te mea kei runga ake te oro e te semitone o te oro e piri ana, a ko te tikanga papatahi kei raro iho. He mea nui kia maumahara kei waenganui i te mi me te fa, tae atu ki waenga i te si me te c, he semitone anake, no reira karekau he c papaki, he mi koi ranei.

Ko te tikanga o runga ake nei mo te whakaingoa i nga tuhipoka e tika ana ki te waiata a Hato Hoani, na te mea i tangohia nga ingoa o nga nota tuatahi e ono, ko nga kupu tuatahi o nga rarangi o te himene, i waiatatia i roto i te octave piki.

Ko tetahi atu punaha tuhi mo nga tuhipoka ko te reo Ratini: ko nga tuhipoka e tohuhia ana e nga reta o te piapa Latin C, D, E, F, G, A, H (panuihia te "ha").

Kia mahara ko te tuhipoka si e kore e tohuhia e te reta B, engari ko te H, ko te reta B e tohu ana i te B-flat (ahakoa kei te takahia tenei ture i roto i nga tuhinga reo Ingarihi me etahi pukapuka puoro kitara). I tua atu, ki te taapiri i te papatahi ki te tuhipoka, -es te tohu ki tona ingoa (hei tauira, Ces – C-flat), me te taapiri i te koi – is. He rereke nga ingoa e tohu ana i nga oropuare: As, Es.

I te mau Hau Amui no Marite e i Hongrie, ua tapaohia te nota si i te i‘oa ti, ia ore te nota C (“si”) i roto i te nota Latino, tei reira te tapao no te nota na mua ’tu.

Waiho i te Reply