Felipe Pedrell |
Kaihanga

Felipe Pedrell |

Felipe Pedrell

Te ra whanau
19.02.1841
Te ra i mate ai
19.08.1922
Tohu
kaitito, kaituhi
Whenua
Spain

Kaitito waiata me te tohunga waiata, kaitoi korero me te hapori puoro. whika. Kingi Mema. Academy of Fine Arts (1894). Te rangatira o Renacimiento. Muses. te matauranga i whakawhiwhia mai. X. A. Nina i Serra, he kaiwaiata i roto i te Cathedral o Tortosa. Kua tuhi waiata mai i te 15 o ona tau; ano he waiata. mai i te tau 1867 e mahi ana te kaikino. I te tau 1873-74 ko ia te kaiwhakahaere tuarua o te roopu operetta i Barcelona, ​​​​i reira tana mahi i muri mai (2-1882 me 94-1904). I hangaia e ia he whare whakaputa mo te whakaputanga o nga korero hou. waiata tapu me te moheni ia wiki. "Notas musicales y literarias" (i noho e rua mo te 1 tau anake). I te tau 1888-96 te ētita o te matua. ki a ratou nga putanga o te waiata puoro Ilustra-cion Hispano-Americana. I te tau 1895-1903 i whakaako ia i te Whare Conservatory o Madrid me te whai kauhau i te Whare o Ateneo. I roto i nga akonga ko ahau. Albeniz, E. Granados, M. de Falla. Mai i te tau 1904 ko ia te rangatira o te whare whakaputa “A. Vidal-me-Rima. I uru atu ia ki te hitori o te waiata hei kaiwhakarite, hei kaihautu whakaaro mo te kaupapa whakaora i te motu. muses: cultures, te porotarama o ta ’na i faataa i roto i te manifesto “For Our Music” (“Horn nuestra musica” – he omuaraa no te opera trilogy “Pyrenees”, 1891, aita i oti). Te whakawhanake i nga whakaaro o te reo Paniora. te tohunga waiata o te rau tau 18 A. Eximeno, nana nei i whakaaro ki a Nar. ko te waiata te turanga o te waiata. toi. pūnaha o ia iwi, P. i kite i te ara o te whakaoranga o te Paniora. waiata i roto i te whakakotahitanga o nga waiata tautoko. pakiwaitara me te whanaketanga o nat. nga tikanga toi o te rautau 16-18. Ko ana whakaputanga o Op. A. Cabeson, T. L. na Wikitoria, K. Morales i te Hatarei. “Te Kura o Paniora mo nga Waiata Tapu” (“Hispaniae schola musicae sacrae”, t. 1-8, 1894-96) me “Anthologies of classical Spanish organists” (“Antologia de organistes clásicos espaсoles”, t. 1-2, 1908), oti . kohi. i runga i. T. L. de Victoria (vols. 1-8, 1902-12). Te whakakotahitanga o nga waiata i roto i te kohinga P. Puha. pamekaranete. Nga waiata Spanish o te rautau 13-18. (“Cancionero musical popular espaсol”, vols. 1-4, 1918-22) e tohuhia ana e te hohonutanga o te kuhu ki roto i te mauri o te motu. waiata pakiwaitara. I rapu ia na roto i te whakawhanaketanga o nga taonga tuku iho o te Paniora. Tuhinga o mua o te rautau 16. me te whakamahi i te Nar. waiata hei turanga mo te waiata. auaha ki te whakaara Prof. nat. waiata ki te taumata o te Pakeha matatau. tito kura, i roto i nei tino maiohatia e ia te Russian (i whakaarohia e ia he tauira e pa ana ki te whakamahi auaha o nga waiata puoro me te whakaatu i te ahua o te motu). He rereke ki nga mema o te hunga e kiia nei. roherohe, he iti noa ki te whakahua i nga tangata. nga waiata me te hunga karekau i a ratou nga waiata hou. hangarau. tikanga tuhi, P. ka karanga mo te whanaketanga hohonu o te huna i roto i te Nar. melose harmonica. me te ahua taketake. I honohia e ia te otinga o tenei raru ki te rangatira o te ao hou. tikanga o expressiveness, te whakataki o nga whakatutukitanga o nga kura hou decomp. whenua. Mo te wa tuatahi me nga mahi a P. Ruhi. Ts. A. Na Cui i whakauru nga kaiwaiata, to-ry i tukuna e ia ki roto i te hautaka. Ko te "Artist" (1894, No 41) o tana "Song of the Star" mai i te opera "Pyrenees" me te whakanui i nga mahi a te kaitito. P. i whakaputa korero mo te Paniora. waiata i Russia (gaz. "La Vanguardia", 1910) me tetahi tuhinga roa mo M. I. Glinka i Granada (whakamaori Russian i te kohinga: M. I. Glinka, M., 1958, pp.

Ngā tito: opera – Quasimodo (i muri ia V. Hugo, 1875, Barcelona), Mazepa (1881, Madrid), Cleopatra (1881, Madrid) Tasso i Ferrara (Il Tasso a Ferrara, 1881, Madrid), Pyrenees (Els Pireneus, 1902, t- r Lyceum, Barcelona; 3 whakaari me te kupu tuatahi), Marginal (1905, Barcelona; he mea whakahou mai i te waiata waiata); zarzuela – Luc-Lac (Lluch-Llach), Ko ia me ia (Elis y elles), Te pono me te teka (La vertitad y la mentida), Kaitiaki (La guardiola); mo nga kaiwaiata, mo nga kaiwaiata me nga kaiwaiata. — papatipu, requiem, Stabat Mater; ruma-instr. ensembles – aho. quartet (1878), aho. te Galliard Quintet (1879); op. mo fp.; waiata tae atu ki nga huringa o te Po o Spain (Noches de Espaça, 1871), Puna (La primavera, 12 waiata, 1880), nga hau Andalusian (Aires andaluces, 1889), Nga kakara o te whenua (Aires de la tierra, 1889).

Nga mahi tuhituhi: Wetereo waiata, Barcelona, ​​1872; Ko nga kaiwaiata Paniora o mua me nga wa hou i roto i ana pukapuka, Barcelona, ​​​​1881; Papakupu hangarau mo te waiata, Barcelona, ​​1894; Te papakupu haurongo me te papakupu o nga kaiwaiata me nga kaituhi waiata o mua me te hou Spanish, Portuguese me Spanish-American, Barcelona, ​​​​1894-97; Te whare tapere waiata reo Paniora i mua i te rautau 1, T. 5-1897, La Corufla, 98-1902; Nga mahi whakarite taputapu, Barcelona, ​​​​1908; Documents pour ser а l'histoire des origines du Thйвtre musical, P., 1906; Ko te waiata rongonui a Catalan, Barcelona, ​​​​1906; Kaiwaiata, Valencia, 1; Barcelona Gatаlech o te Whare Puoro Waiata o te Disputacio de Barcelona, ​​​​v. 2-1908, Barcelona, ​​​​09-1910; Contemporary musicians and other times, P., 1911; Nga ra toi, P., 1911; Orientations, P., 1920; PA Eximeno, Madrid, XNUMX.

Tohutoro: Kuznetsov K., Mai i te hitori o te waiata Spanish, "SM", 1936, No 11; tana, Mai i te hitori o te puoro Spanish. Etudes 3-5, “Music”, 1937, No 23, 29, 32; Ossovsky A., Tuhinga mo te hitori o te ahurea puoro Spanish, i roto i tana pukapuka: Izbr. tuhinga, maumahara, L., 1961, wh. 227-88; Faila M., Felipe Pedrell, “RM”, 1, Febr. (Whakamaori Russian – Falla M. de, Felipe Pedrel, i roto i tana pukapuka: Tuhinga mo te waiata me nga kaiwaiata, M., 1923); Mitjana y Gordon R., La musica contemporanea en Espaça y Felipe Pedrell, Mblaga – Madrid, 1971; Al Maestro Pedrell. Escritos heortásticos, Tortosa, 1901; Angles H., La musica espafiola, desde la edad media hasta nuestras dias. Catalogo de la exposicion historica celebrada en commemoración del primer centenarlo del nacimiento del maestro Felipe Pedrell, 1911 Mayo – 18 Junio ​​25, Barcelona, ​​1941.

MA Weissboard

Waiho i te Reply