Melos |
Nga Tikanga Waiata

Melos |

Nga waahanga papakupu
kupu me nga ariā

(Greek melos) – he kupu i whakamahia i roto i a Takuta Kariki mai i te wa o Homer hei tohu i te rangi, i te waiata, me te kupu mo te waiata. he rotarota, he rereke ki te epic, elegy me te epigrams. I roto i nga ariā waiata dr. Ko Kariki, ko M. i mohio he motuhake. waiata te timatanga o te waiata, i whakahēngia te timatanga o te manawataki; Ko te whakaakoranga o te harmonica me te melopee i kiia ki te rohe o M. He maha nga wa ka timata ia ki te whai waahi ki nga mahi puoro. nga tuhinga mai i te wa o R. Wagner, nana i whakamahi i etahi o ana mahi (hei tauira, ko te waahanga "New Beethoven Melos" i roto i te mahi "On Conducting" - "Бber das Dirigieren"). He maha nga ariā, tae atu ki te kupu "M.", i tukuna e te tohunga puoro Tiamana a W. Dankert. Ko te kupu i tino rongonui i roto i te con. 10 – tono. 20s 20th century (i whakamahia i roto i ana tuhinga e BV Asafiev, i te 1917-18 2 nga kohinga o nga mahi puoro i whakaputaina i raro i te kaiwhakahaere o Asafiev me PP Suvchinsky, ko "Melos"; i Germany, kua whakaputaina te maheni "Melos" mai i te tau 1920).

Tohutoro: Rerehua waiata tawhito. Intro. Toi. me te kohi. tuhinga na AF Losev, Moscow, 1960; Wagner R., Lber das Dirigieren, Lpz., 1870 Westphal R., Griechische Harmonik und Melopäe, Lpz., 1899 (Rossbach A., Westhrhal R., Theorie der musischen Künste der Hellenen, Bd 38); Danckert, W., Ursymbole melodischer Gestaltung, Kassel, 39; Koller H., Melos, “Glotta”, 41, H. 47-49.

Waiho i te Reply