Giovanni Paisiello |
Kaihanga

Giovanni Paisiello |

Giovanni Paisiello

Te ra whanau
09.05.1740
Te ra i mate ai
05.06.1816
Tohu
kaitito
Whenua
Italy

Giovanni Paisiello |

Ko G. Paisiello no nga kaitito waiata Itariana i tino kitea o ratou pukenga i roto i te momo opera-buffa. Na te mahi a Paisiello me ona hoa - B. Galuppi, N. Piccinni, D. Cimarosa - te wa o te puāwaitanga kanapa o tenei momo i te haurua tuarua o te rautau 1754 e hono ana. Te matauranga tuatahi me nga pukenga puoro tuatahi i whakawhiwhia e Paisiello ki te koroni o nga Jesuits. Ko te nuinga o tona oranga i noho ki Naples, i ako ia i te San Onofrio Conservatory me F. Durante, he kaitito opera rongonui, he kaiakopono o G. Pergolesi me Piccinni (63-XNUMX).

Ka riro i a Paisiello te taitara hei kaiawhina kaiako, ka whakaako a Paisiello i te whare karakia, ka whakapau i tana wa waatea ki te tito. I te mutunga o nga tau 1760. Ko Paisiello te kaitito waiata rongonui rawa atu i Itari; Ko ana operas (ko te nuinga o te buffa) kua pai te whakaari i nga whare tapere o Milan, Roma, Venice, Bologna, me etahi atu, e tutuki ana i nga reka o te whanui, tae atu ki te hunga tino marama, te iwi whanui.

No reira, te taata papai pehe peretane tuiroo ra o C. Burney (te taata papai i te “Musical Journeys” tuiroo) i haapopou i te buffa opera “Intrigues of Love” i faaroohia i Naples: “… Mea au roa na ’u te pehe; i ki tonu i te ahi me te wawata, he maha nga wahanga hou o nga ritornellos, me nga wahanga oro me nga waiata huatau me te ngawari e maumaharatia ana, e haria atu ana ki a koe i muri i te whakarongo tuatahi, ka taea ranei te mahi i roto i te porowhita o te kainga e tetahi kaiwaiata iti, ahakoa, i te korenga o tetahi atu taputapu, na te harpsichord “.

I te tau 1776, ka haere a Paisiello ki St. (Ko te tikanga o te powhiri i nga kaitito waiata Itari kua roa kua whakatuuria ki te kooti emepaea; Ko nga mea o mua o Paisiello i St. Petersburg ko te maestro rongonui a B. Galuppi me T. Traetta.) I roto i nga tini opera o te wa o "Petersburg" ko The Servant-Mistress. (10), he whakamaoritanga hou mo te waahi, he hawhe rau tau ki muri i whakamahia i roto i te opera rongonui a Pergolesi – te tipuna o te momo buffa; me te The Barber of Seville i runga i te mahi pukuhohe a P. Beaumarchais (1781), i tino angitu ki te taha o te iwi Pakeha mo etahi tekau tau. (I te wa i huri ano te taitama a G. Rossini i te tau 1782 ki tenei kaupapa, he tokomaha i kii ko te tino maia.)

I whakatangihia nga opera a Paisiello ki te kooti me nga whare tapere mo te hunga whakarongo manapori - te Bolshoi (Stone) i Kolomna, te Maly (Volny) i runga i te Tsaritsyn Meadow (inaianei ko te Field of Mars). Ko nga mahi a te kaitito o te kooti ko te hanga waiata puoro mo nga huihuinga kooti me nga konohete: kei roto i nga taonga tuku iho o Paisiello e 24 nga waahanga mo nga taputapu hau (he ingoa kaupapa etahi - "Diana", "Noon", "Sunset", me etahi atu), nga waahanga clavier, nga huinga ruma. I roto i nga konohete whakapono o St. Petersburg, i mahia te oratorio a Paisiello The Passion of Christ (1783).

I hoki mai a Paisiello ki Itari (1784), ka whakawhiwhia a Paisiello hei kaitito waiata me te kaitoi puoro i te marae o te Kingi o Naples. I te tau 1799, i te wa i turakina ai e nga hoia a Napoléon, me te tautoko a nga Itariana hurihuri, i te mana kingi o Bourbon i Naples me te panui i te Parthenopean Republic, ka riro a Paisiello hei kaiwhakahaere mo nga waiata o te motu. Engari e ono marama i muri mai, ka tangohia te kaitito i tana pou. (I hinga te kawanatanga, ka hoki te kingi ki te mana, ka whakapaehia te rangatira o te roopu mo te tinihanga - kaore i whai i te kingi ki Sicily i te wa o te ngangau, ka haere ia ki te taha o te hunga tutu.)

I taua wa, ka tae mai he powhiri whakawai mai i Paris - ki te arahi i te whare karakia o te kooti o Napoleon. I te tau 1802 ka tae a Paisiello ki Paris. Heoi, kare i roa tana noho ki Parani. Kare i arohia e te iwi French (ko te opera seria Proserpina i tuhia ki Paris me te interlude Camillette kaore i angitu), ka hoki ia ki tona whenua i te tau 1803. I nga tau tata nei, ka noho te kaitito waiata i roto i te noho mokemoke, mokemoke, me te piri noa ki tona kainga. hoa tata.

Neke atu i te wha tekau nga tau o te mahi a Paisiello i ki tonu i nga mahi tino kaha me nga momo mahi – neke atu i te 100 nga opera, oratorio, cantatas, masses, tini mahi mo te orchestra (hei tauira, 12 symphonies – 1784) me nga roopu ruma. Ko te tino rangatira o te opera-buffa, ko Paisiello i whakaara ake tenei momo ki tetahi waahanga hou o te whanaketanga, i whakarangatira i nga tikanga o te whakakatakata (he maha nga waahanga o te whakahianga koi) te tohu waiata o nga kiripuaki, i whakapakari i te mahi a te kaiwaiata.

Ko nga opera o te mutunga ka wehea e te maha o nga momo roopu roopu - mai i nga "duets of consent" ngawari ki nga whiringa whakamutunga, e whakaata ana te puoro i nga huringa uaua katoa o te mahi atamira. Ko te waatea ki te kowhiri i nga papa me nga puna korero ka wehewehe i nga mahi a Paisiello mai i te maha o ona hoa i mahi i roto i te momo buffa. Na, i roto i te rongonui "The Miller" (1788-89) - tetahi o nga opera tino pai o te rau tau XVIII. – Ko nga ahuatanga o te mahi hepara, ko nga korero whakahianga e hono ana ki te parody me te tawai. (Ko nga kaupapa mai i tenei opera te putake o nga rerekee piana a L. Beethoven.) Ko nga tikanga tuku iho o te opera pakiwaitara nui e tawaihia ana i roto i te The Imaginary Philosopher. He rangatira nui mo nga ahuatanga parodic, kaore a Paisiello i wareware ki a Gluck's Orpheus (nga buffa operas The Deceived Tree and The Imaginary Socrates). I arohia ano te kaitito ki nga kaupapa o te Tai Rawhiti he ahua huatau i tera wa ("Polite Arab", "Idol Hainamana"), a ko "Nina, he Mad with Love" he ahua o te whakaari waiata. Ko nga maataapono auaha a Paisiello i tino whakaaetia e WA Mozart a he kaha te awe ki a G. Rossini. I te matahiti 1868, i roto a‘enei i to ’na mau matahiti topatariraa, ua papai te taata papai tuiroo o The Barber of Seville e: “I roto i te hoê fare teata no Paris, ua vauvauhia i te hoê taime ta Paisiello’s The Barber: te hoê poe no te mau pehe toi ore e te hautiraa teata. He angitu nui, he tino tika.

I. Okhalova


Ngā tito:

opera – Chatterbox (Il сiarlone 1764, Bologna), te whakapakoko Hainamana (L'idolo cinese, 1766, pou. 1767, tr “Nuovo”, Naples), Don Quixote (Don Chisciotte della Mancia, 1769, tr “Fiorentini” , Naples), Artaxerxes (1771, Modena), Alexander i Inia (Alessandro nelle Indie, 1773, ibid.), Andromeda (1774, Milan), Demophon (1775, Venice), Imaginary Socrates (Socrate immaginario, 1775, Naples), Nitteti (1777, St. Petersburg), Achilles i runga i Skyros (Achille i Sciro, 1778, ibid.), Alcides i te whakawhitinga (Alcide al bivio, 1780, ibid.), Maid-mistress (La serva padrona, 1781, Tsarskoye Selo), Seville barber , or Vain precaution (Il barbiere di Siviglia ovvero La precauzione inutile, 1782, St. Petersburg), Ao marama (Il mondo della luna, 1783, Kamenny tr, St. Petersburg), King Theodore i Venice (Il re Teodoro i Venezia, 1784 , Vienna), Antigonus (Antigono, 1785, Naples), Trophonia's Cave (La grotta di Trofonio, 1785, ibid.), Phaedra (1788, ibid.), Miller's Woman (La molinara, 1789, ibid., original ed. — Arohame nga arai yami, ko te Wahine a Little Miller, L'arnor contrastato o sia La molinara, 1788), Gypsies at the Fair (I zingari in fiera, 1789, ibid.), Nina, or Mad with Love (Nina o sia La pazza) per amore, 1789, Caserta), Kua whakarerea a Dido (Di-done abbandonata, 1794, Naples), Andromache (1797, ibid.), Proserpina (1803, Paris), Pythagoreans (I pittagorici, 1808, Naples) me etahi atu; oratorio, cantatas, masses, Te Deum; mo te orchestra – 12 symphonies (12 sinfonie concertante, 1784) me etahi atu; ensembles taputapu ruma, в т.ч. посв. великой кн. Марии Фёдоровне Kohikohinga o nga momo Rondeau me nga capriccios me te whakatangi Violin mo te p. fte, he mea tito mo SAI Te Grand Duchess of all the Russias, и др.

Waiho i te Reply